originalno objavljeno na blog.vecernji.hr
"Slamku spasa" piše Vitomira Lončar
I tako je 190. Slamka spasa, koja je sasvim slučajno razmatrala natječaj za ravnatelja LADA, naše jedine profesionalne, a k tome i nacionalne folklorne družine, postala najčitajnijim postom u gotovo četiri godine postojanja bloga!
Tekst «Joj, joj, crna rupa, joj» potukao je sve rekorde čitanosti Slamke i otvorio do sada nepoznata «siva područja» u našoj kulturi. U tjedan dana od objave nisam uspjela dobiti odgovor ni na jedno pitanje, od toga zašto je kandidat Dabo iznenada iz ravnatelja pretvoren u v. d. ravnatelja, pa do toga ima li uopće formalne uvjete za radno mjesto koje je dobio. Čim nešto novo saznam - javljam.
U četvrtak je privremeno završila sapunica u Splitu.
Nakon odlaska Ane Lederer u Zagrebu, Božidara Šnajdera u Osijeku, Nade Matošević u Rijeci, i četvrta nacionalna kuća bilježi odlazak intendanta.
Tončija Bilića.
«Neočekivana vijest», kako se reklo na našoj javnoj televiziji u emisiji Vijesti iz kulture od 8. svibnja. (Kad čuješ na javnoj televiziji da je Bilićev odlazak «neočekivana vijest», onda se upitaš zašto plaćaš pretplatu? Da bi te se za tvoj novac dezinformiralo? Nedopustivo.)
Što se, zapravo, dogodilo?
Kaže gradonačelnik Baldasar da Bilić odlazi jer ne postoji mogućnost usklađenja intendantove vizije umjetničkih potreba splitskog teatra s financijskim mogućnostima Grada Splita. Ili još bolje, Bilić odlazi jer ne može odustati od svoje umjetnosti!
Ova «lakirana» izjava nema veze sa zdravom pameti.
U natječaju za mjesto intendanta postavljen je financijski okvir za četverogodišnje razdoblje i već prije dvije godine znalo se (u lipu) na koja sredstva Bilić može računati.
Kako se to onda umjetnička vizija nije uspjela uklopiti u financijski okvir?
Toliko se udebljala?
Velikodušno se i samovoljno u četvrtak Bilić odrekao svog (ugovorom zajamčenog) drugoga radnog mjesta unutar splitskog HNK-a, a i jednako tako velikodušno nije tražio «svojih» tristo tisuća kuna odštete. «Velikodušnost» je očito nastupila zbog dogovora da se Bilića, bude li «velikodušan», neće procesuirati za nastale dugove i propuste u vođenju kazališta.
U svom sam arhivu pronašla Prijedlog programa rada HNK u Splitu za razdoblje od sezone 2012./2013. do 2015./2016. koji je napisao (tako stoji u dokumentu) Tonči Bilić.
S tim je programom i dobio mandat.
Gotovo sam sigurna da program nije pisao Tonči Bilić.
Prije bih rekla da mu ga je pisao njegov savjetnik, kako sam sebe i naziva Vjeran Zuppa u Večernjem listu od 12. travnja 2014.
Usput, pitala sam Grad Split sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama, je li HNK Split u ikakvom ugovornom odnosu s Vjeranom Zuppom i dobila odgovor da - nije.
Hm, pa kak' onda savjetuje?
Bez ugovora?
Mislim, sve da volontira (što je za našeg emeritusa uistinu teško povjerovati), morao bi imati barem volonterski ugovor.
Prošlog sam tjedna ponovno upitala je li Zuppa od početka Bilićeva mandata imao savjetnički ugovor. (Zuppa kaže da je jedini savjetnik.)
Odgovor čekam već danima.
Razumljivo, teško je to pitanje, komplicirano.
Treba odgovoriti DA ili NE. I kliknuti pošalji.
Jako teška rabota.
Dakle, vratimo se Bilićevu programu.
U njemu su navedeni planirani naslovi koje nismo uspjeli vidjeti na repertoaru ovog kazališta. Ponajmanje planiranog ostvareno je u Drami.
Rekla bih - ništa.
Trebali smo gledati Stoppardovu «Obalu utopije», i to tijekom triju sezona, «Prisjećanje na izgubljeno vrijeme» Harolda Pintera, «Pepeljugu» Janusza Glowackog, a za ovu su godinu u planu bili i mjuzikl «Jesus Christ Superstar» (kao dio ciklusa «Raj - Čistilište - Pakao»), balet za djecu Brune Bjelinskog «Mačak u čizmama» u koreografiji Ljiljane Gvozdenović i Tarbukov «Tramvaj zvan žudnja» u koreografiji Dinka Bogdanića.
Ništa od navedenog ne vidim na stranicama HNK-a u Splitu.
Predlagani su u programu i temeljito obrazovanje umjetnika i mlade publike te kreativne radionice za djecu.
Ni od toga nismo primijetili baš ništa.
U programu se spominje i pokretanje pjevačkog natjecanja.
Je li itko išta čuo o tom natjecanju?
U poslovnom dijelu govorilo se o KLUBU SPONZORA, ODBORU POKROVITELJA i slično.
Puste sanje.
U financijskom dijelu, koji je bio sastavnim dijelom programa, ni na jednom mjestu ne možete naći da umjetnički program ne bi mogao stati u predloženi financijski okvir.
Može se zaključiti da je poreznim obveznicima gradonačelnikovom izjavom o Bilićevu odlasku plasirana jedna velika LAŽ.
Hoćemo li uskoro slušati još laži o dugovima koje ovo kazalište ima prema umjetnicima?
Kako prenosi teatar.hr , dugovanja su veća od milijun kuna, a umjetnici svoj zarađeni novac čekaju već mjesecima. Neki i više od godinu dana.
Tko će snositi odgovornost za dugove koji nisu specificirani u financijskom izvještaju 59. Splitskog ljeta?
Eh, morate vidjeti službeni financijski izvještaj 59. Splitskog ljeta! Čudo!
Ukupno ostvareni prihodi: 6.237.533,00 kuna.
A ukupni rashodi?
6.237.533,00 kuna!
Razlika prihoda i rashoda?
NULA!
Jeeee!
To još u životu nisam vidjela.
Prihod 58. Splitskog ljeta (ravnatelj, Nikša Bareza) bio je 4.382.327,00 kuna, a rashod 4.371.533,00 kuna.
Razlika između prihoda i rashoda bila je 10.783,00 kune.
Eh, Bareza, Bareza, u usporedbi s Bilićevom čistom nulom, jako je to slabo…
Ono što bode u oči jest da je 2012. godine ansambl Cantus za jedan (1) koncert uprihodio 52.711,00 kuna.
No, 2013. godine, u jeku najjače recesije, isti ansambl Cantus za jedan (1) koncert uprihodio je nevjerojatnih 101.275,00 kuna!
Ima toga još…
Ako vas zanima, recite, sljedeće nedjelje mogu nastaviti. Ima materijala!
Ma moram još malo: za radio i TV prijenose sa Splitskog ljeta 2012. godine Hrvatska televizija je uplatila 50 tisuća kuna. A prošle godine, kada se dogodila sinergija, kako naša ministrica Zlatar Violić i njezin zamjenik Berislav Šipuš kažu, Splitsko ljeto uprihodilo je 5 tisuća kuna manje.
45.000,00 kuna.
Nije nešto u redu s tom sinergijom…
Ovogodišnji program Splitskog ljeta (koje će voditi Tonči Bilić) još uvijek nije objavljen, ali se zna da će «Aidu» na Peristilu režirati Dražen Siriščević, ravnatelj Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog i bivši Bilićev poslodavac. Iznimno cijenim Siriščevića, ali mi je sasvim nejasno da bi se odjednom otisnuo u opernoredateljske vode.
Zašto?
I to ni manje ni više nego na Peristilu!
Možda će nam odgovor na ovo pitanje uskoro biti jasniji.
(Na fotografiji možete vidjeti što se trenutačno priprema u HNK-u u Splitu: Proslava 20. obljetnice Privatne zdravstvene škole Dental centra Marušić. Vrlo prigodno!)
Već znamo da je hrvatska glazbena hobotnica najjača u našoj kulturi. I mi «mali» ne možemo dokučiti vizije «velikih».
Kao ni njihovu kombinatoriku.
Ah, da zaboravih, piše u već spomenutom Programu da će se Bilić angažirati oko izrade novog Zakona o kazalištima.
Na ovom je području definitivno bio najjaktivniji!
Umireeeem!
Vjerojatno je i ovaj Bilićev angažman razlogom što je ministrica kulture izjavila da je u ovom trenutku Bilić jedna od najjačih umjetničkih figura na hrvatskoj kazališno-glazbenoj sceni.
Draga ministrice Zlatar Violić, jeste li, slučajno, pročitali analizu koju je napravila predsjednica Vijeća za dramsku umjetnost Vašeg ministarstva Snježana Banović još u siječnju ove godine?
Ako do Vas nije došla analiza jer se izgubila u bespućima Vaše administracije, možete je pročitati na stranicama teatra.hr u blogu pod nazivom
Analiza izvješća i predloženih programa nacionalnih kazališta i festivala.
Vaše ministarstvo, draga ministrice, nije ovaj tekst objavilo na svojim stranicama kako je to uobičajeno i kako se radilo prijašnjih godina, nego ga je zamračilo u donju ladicu da se sakrije očajna situacija u našim nacionalnim kazalištima.
Pročitajte ovu briljantnu analizu i molim Vas, nakon toga, komentirajte izvrsnost nacionalnih kuća u programskom, financijskom, a i organizacijskom smislu.
Sramota!
Mali dodatak.
Ovaj sam dokument pokušala dobiti putem Vaše službe za informiranje, poštovana ministrice, ali sam odbijena jer će, kažu, dokument poslužiti za «širu analizu».
Koju to «širu analizu»?
Gdje je ta «šira analiza»?
Čemu Vam služi «šira analiza» kad je ova «uža analiza» dovoljno temeljita i argumentirana da se žurno sazovu svi dionici koji mogu doprinijeti da se ova katastrofalna situacija u našoj kulturi barem ublaži.
Predsjednik Vlade u dvije i pol godine mandata nije izgovorio riječ KULTURA.
Što onda očekivati od Ministarstva kulture?
Očekujemo samo ostavku.
Premijera, Vlade, a i Vas, ministrice Zlatar Violić.
Tko više može progutati te silne laži kojima nas zatrpavate?
Kad smo već kod ladica, pitam se, u kojoj pak crnoj ladici Dubravka Vrgoč drži svoje kandidate za ravnatelje Opere, Drame i Baleta.
Vrijeme prolazi, natječaji za tri važna radna mjesta za našu matičnu nacionalnu kuću samo što nisu raspisani, pretplata za sezonu 2014./2015. uskoro će krenuti u prodaju, a javnost - čeka imena.
Zašto je i dalje vojna tajna tko će biti najuži tim Dubravke Vrgoč?
Dobra vijest jest da je Vrgoč poslala svoj program na teatar.hr pa ga zainteresirana javnost može pročitati.
Loša vijest jest da Vrgoč analizu svog programa smatra - medijskim linčem.
Stvarno ne razumijem zašto prije nije objavila program i zašto smatra nekorektnim komentiranje programa najvažnijeg kazališta u zemlji?
Očito se sindrom Lederer prenese na svakog tko dođe blizu žute kuće na Trgu maršala.
Šteta.
Ah, da, zašto je i dalje vojna tajna kako je registriran Festival svjetskog kazališta i tko su mu osnivači?
Možda jednom saznamo i to.
Sad me zanima praktična razina, kako će se ove godine sredstva za FSK «preseliti» zajedno u paketu s Vrgoč iz ZKM-a u HNK?
Može li se to?
Mislim, zakonitim putem?
P. S. Možda se još netko sjeća da sam krajem siječnja 2013. godine prestala raditi na Akademiji dramske umjetnosti jer je umjesto mene radno mjesto na Odsjeku produkcije dobila Tatjana Aćimović, premda je Stručno povjerenstvo u svom izvještaju zaključilo da imam pet puta više radova u užem području. Početkom veljače iste godine uputila sam dopis Etičkom povjerenstvu sa zahtjevom za procjenu jesu li u mom slučaju nastavnici Arsen Anton Ostojić i Ozren Prohić povrijedili Etički kodeks Sveučilišta u Zagrebu. Premda je rok za očitovanje u takvim slučajevim 30 do najviše 90 dana, ja sam nakon godinu i tri mjeseca uspjela dobiti odgovor. Bolje ikad nego nikad!
U odgovoru piše:
1. Iskazima kojima je nastojao prikazati dr. sc. Lončar u nepovoljnom svjetlu, a koji nisu bili u vezi sa sadržajem izvješća Stručnog povjerenstva o kojem se vodila rasprava, izv. prof. Arsen Anton Ostojić narušio je
- Članak 6. stavak 3. Etičkog kodeksa jer je prekršio obavezu nepristranog ponašanja
- Članak 7. stavak 2. Etičkog kodeksa, jer je dopustio da osobni odnosi rezultiraju situacijama koje mogu utjecati na mogućnost objekivnoga prosuđivanja te etičkog i profesionalnog obavljanja radnih obaveza
- Članka 9. stavak 1. Etičkog kodeksa, jer nije slijedio načela objektivnosti, nepristranosti, razboritosti, korektnosti, dijaloga i tolerancije.
2. Neutemeljenim dovođenjem u pitanje vjerodostojnosti popisa umjetničkih radova dr. sc. Vitomire Lončar izv. prof. Arsen Anton Ostojić doveo je u pitanje njen integritet i dostojanstvo i time povrijedio:
- Članak 5. Etičkog kodeksa, koji govori o načelu poštovanja integriteta i dostojanstva osobe, te
- Članak 12. stavak 2 Etičkog kodeksa koji govori da se svakome neprimjereno ponašanje prema drugoj osobi kojem je cilj ili koje stvarno znači povredu osobnog dostojanstva smatra uznemiravanjem.
3. Neargumentiranom izjavom o suspektnosti znanstvenog rada dr. sc. Vitomire Lončar red. prof. Ozren Prohić je narušio:
- Članak 5. Etičkog kodeksa, jer je doveo u pitanje njen integritet i dostojanstvo, te
- Članak 12. stavak 2 Etičkog kodeksa, koji govori da se svako neprimjereno ponašanje prema drugoj osobi kojem je cilj ili koje stvarno znači povredu osobnog dostojanstva smatra uznemiravanjem.
Dajući spomenutu izjavu unatoč tome što je morao znati da znanstveni rad dr. sc. Lončar nije relevantan za predmetnu diskusiju, budući da se radilo o izboru u umjetničko-nastavno, a ne u znanstveno-nastavno zvanje, red. prof. Ozren Prohić narušio je:
- Članak 13. stavak 2. Etičkog kodeksa koji kaže da ocjenjivanje djelatnosti i profesionalne kompetencije bilo kojega člana akademske zajednice ne smije počivati na kriterijima koji nisu neposredno relevantni za obavljanje djelatnosti ili profesionalne obaveze.
Zanimljiv je i zaključak Etičkog povjerenstva ADU koje je uočilo podijeljenost Odsjeka produkcije na dva suprotstavljena tabora te Povjerenstvo smatra da se u toj podjeli nalaze uzroci koji su doveli do opisanih povreda Etičkog kodeksa.
Povjerenstvo predlaže da Odsjek produkcije u budućnosti pokuša prevladati međusobne podjele.
Iz rečenice na kraju jasno je mnogo toga, a ponajviše razlog zbog čega nisam dobila posao, nego ga je dobila osoba s pet puta manje referenci.
Sva je sreća da je znanje jedino što ti nitko ne može uzeti.
A ti nastavnici koji krše obavezu nepristranog ponašanja, koji ne slijede načela objektivnosti, nepristranosti, razboritosti, korektnosti, dijaloga i tolerancije, koji dopuštaju da im osobni interes utječe na mogućnost objektivnog prosuđivanja te etičkog i profesionalnog obavljanja radnih obaveza, koji dovode u pitanje integritet i dostojanstvo druge osobe te uznemiravaju, i dalje predaju na ADU bez ikakvih posljedica.
Ah, da, Rektorat sveučilišta mi ni do danas, gotovo godinu i pol otkako sam prestala raditi na ADU, te nakon više požurnica - nije odgovorio na dopise.
Svaka čast!