U rodnom Dubrovniku, živeći u obitelji intelektualaca, profesora, umjetnika, sportaša i novinara posebno vezanih za kazališnu, glumačku umjetnost, povijest, kulturu i život Grada i Hrvatske, novinarstvo, školu i školstvo i Dubrovačke ljetne igre (majka Fani Muhoberac, dugogodišnja ravnateljica Dubrovačkih ljetnih igara u njihovu zlatnom razdoblju, otac Vlaho Muhoberac, novinar, nogometaš, sestra blizanka Vesna Muhoberac, profesorica hrvatskoga jezika i književnosti i kineziološke kulture, rukometašica i plivačica, mentorica i redateljica učeničkih predstava s kojima godinama osvaja prve nagrade u Hrvatskoj i svijetu), Mira Muhoberac završava osnovnu školu, gimnaziju i glazbenu, plesno-baletnu školu, sve s prosjekom 5,0, te intenzivno trenira plivanje, osvajajući prva mjesta na državnim i međunarodnim natjecanjima za Plivački klub Jug iz Dubrovnika, u statusu vrhunske sportašise. Redovito, od najranijega djetinjstva, trenira i sportsku gimnastiku, u tinejdžerskoj dobi i rukomet. Istodobno se i stalno bavi i glumom, dramaturgijom i režijom u Malom Marinu Držiću i u drugim kazalištima i grupama, plesom, baletom, javno nastupa u izvođačkoj umjetnosti, uči strane jezike, bavi se novinarstvom, uređivanjem novina i časopisa. Sudjeluje u natjecanjima i osvaja nagrade iz matematike, fizike, kemije, biologije, povijesti, zemljopisa, stolnoga tenisa, gimnastike, koturaljkaškoga sporta, plesa, plivanja, hrvatskoga i stranih jezika (nagrada francuske vlade za najbolje poznavanje francuskoga jezika). U Zagrebu istodobno upisuje, kao prva na prijamnim ispitima, i diplomira Akademiju za kazalište, film i televiziju (na smjeru dramaturgija postavši prvi diplomirani dramaturg u Hrvatskoj) i Filozofski fakultet (i jedan i drugi fakultet s prosjekom izvrstan - 5,0), oba fakulteta kao prva u generaciji. Odmah nakon toga na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upisuje i završava poslijediplomski studij (smjer književnost, teorija književosti), s prosjekom 5,0, te na istom fakultetu, s prosjekom 5,0, završava i doktorski studij (teatrologija-hrvatska kultura). Na Karlovu sveuučilištu u Pragu završava doktorat iz teatrologije-dramaturgije usporedno sa studijem bohemistike. Kao diplomirani dramaturg, teatrolog, redatelj, profesor hrvatskoga jezika i književnosti i diplomirani komparatist književnosti paralelno radi u profesionalnim kazalištima i na festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu, kao dramaturg na predstavama, umjetnički suradnik redatelja, kazališni dramaturg, redatelj, jezični savjetnik te kao predavač i profesor, najviše na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (u Odsjeku za kroatistiku, na Katedri za teoriju književnosti, gdje predaje Uvod u scensku umjetnost i Scensku umjetnost, i na Katedri za stariju hrvatsku književnost, gdje predaje četrnaest kolegija, te na Katedri za metodiku nastave hrvatskoga jezika i književnosti, gdje predaje pet kolegija), ali i na drugim fakultetima u Hrvatskoj (Filozofski fakultet u Puli, Filozofski fakultet u Osijeku, Umjetnička akademija u Osijeku....) i inozemstvu (na Karlovu sveučilištu u Pragu, npr., utemeljuje studij kroatistike i tri godine predaje hrvatski jezik, književnost, kulturu i civilizaciju).

Od svoje dvanaeste godine objavljuje u novinama, časopisima, publikacijama i medijima (Prolog, Novi Prolog, Dubrovnik, Republika, Forum, Hrvatsko slovo, HRT, Vijenac, Vjesnik, Večernji list, Kazalište, Glumište, Hrvatsko glumište, Mogućnosti....) eseje, rasprave i druge tekstove iz područja književnosti, kazališta, kulture i umjetnosti, kazališne i književne kritike (do danas više od osam tisuća). Piše i uređuje knjige (u suautorstvu  i sama) iz područja hrvatske i svjetske književnosti, teorije književnosti, drame i kazališta, dramaturgije i teatrologije, etnologije i folkloristike, metodike, edukacije (dosad više od pedeset). Priređuje knjige iz starije i novije hrvatske i svjetske književnosti, kazališne monografije, repertoarne knjige, knjige o dramaturškim i teatrološkim fenomenima. Uređuje časopise (npr. Prolog, Novi Prolog, Dubrovnik, Mim), novine (npr. Kazališne novine, Dubrovački list, u Vijencu uređuje književnost) i publikacije (monografije, brošure, programske knjižice), televizijske i radijske emisije, kazališne knjižice i programe, a u svima njima sudjeluje i autorskim tekstovima.

Suutemeljiteljicom je Doma Marina Držića u Dubrovniku, članicom Odbora Doma Marina Držića od njegova osnutka, suutemeljiteljicom nagrade Držićev zlatni pečatnjak. Predsjednica je žirija za Najbolji dramski tekst, selektorica u dva mandata za Naj, naj, naj festival, članica je ili predsjednica žirija/prosudbenoga povjerenstva za Nagradu hrvatskoga glumišta, za Nagradu Orlando, za Naj, naj, naj festival, na Nagradu Držićev zlatni pečatnjak, za diplomske ispite studentima, a posljednjih godina studentima kroatistike u školama, za niz književnih i kazališnih natječaja. Članicom je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, Hrvatskoga društva dramskih umjetnika, Međunarodnog instituta za kazališnu umjetnost (ITI) i mnogobrojnih semiotičkih, znanstvenih, edukativnih, umjetničkih i kazališnih udruga (suutemeljiteljica i suvoditeljica Ragusina sa sestrom blizankom Vesnom) i društava. Prvo joj je radno mjesto bilo mjesto asistenta-istraživača pa znanstvenog asistenta, znanstvenog asistenta-istraživača i višeg (znanstvenog) asistenta-višeg istraživača u Zavodu za teatrologiju HAZU u Zagrebu, u kojem je sudjelovala (kao suradnik i glavni suradnik) u nizu projekata, pa i u velikom projektu Repertoar hrvatskih kazališta, što je rezultiralo trima golemim knjigama. Djeluje i kao slobodna umjetnica (teatrolog, dramaturg i redatelj u predstavama, u projektima i u kazalištima), najviše u Zagrebu i Dubrovniku (u kojem je bila i dramatrurginjom i ravnateljicom Kazališta Marina Držića, osmislivši repertoar i život kazališta kao živu poveznicu baštine i suvremenosti, utemeljivši Scenu Noćnik, ponovno pokrenuvši Mali Marin Držić, pokrenuvši kazališni muzej... ), ostvarujući status samostalnoga  umjetnika (Društvo kazališnih kritičara i teatrologa), te kao profesor predaje raznovrsne kolegije i vodi seminare u Odsjeku za kroatistiku, u Croaticumu na Filozofskom fakuletu u Zagrebu, na Umjetničkoj akademiji u Osijeku, na  Hrvatskim studijima i na drugim fakultetima u zemlji i inozemstvu. U umjetničkoj dramaturškoj djelatnosti, od početaka u Dramskom kazalištu Gavella, na Dubrovačkim ljetnim igrama, u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, u Satiričkom kazalištu Kerempuh, u HNK-u u Varaždinu... do predstava i projekata u Kazalištu Marina Držića, u Zagrebačkom kazalištu lutaka, u Teatru M&M, Ragusinima, u Maloj sceni, ostvarila je tristotinjak dramaturgija i režija predstava, u kazalištima, na radiju, na televiziji, u samostalnim projektima.

Kao dramaturg, redatelj, teatrolog i profesor autorski osmišljava i postavlja izložbe vezane uz književnost, kazališnu i likovnu umjetnost, redatelje i glumce (Kosta Spaić, Izet Hajdarhodžić...) i afirmira mlade umjetnike. Ujedno i režira predstave za djecu,  mlade i odrasle te studentske predstave (Kako nastaje kazališna predstava: Tonček i Točkica, Robinja, Negromant i urotnička pisma, Scenska umjetnost, Komedija s lutkama, Igra i san, Iluzija i stvarnost, Nalješković, Lukrecija, Pjerin, Kralj Gordogan, Anouilheva Antigona Gospoda Glembajevi, Yorick...), s kojima dobiva brojne nagrade (nagrade za najbolje predstave u Hrvatskoj, za najbolje glumce u Hrvatskoj, Rektorove nagrade). Potpisuje i mentorstvo u brojnim predstavama, filmovima, televizijskim i radijskim emisijama, knjigama, časopisima, novinama, znanstvenim i umjetničkim projektima koje rade studenti u okviru i izvan okvira sveučilišne nastave. S Vesnom Muhoberac suvoditeljica je i sukreatorica edukativnih projekata (višegodišnji Projekt Ragusini multimedijalnog oživljavanja hrvatske baštine održava se u Dubrovniku u proljeće i ljeto za najnadarenije učenike i studente iz cijele Hrvatske već dvanaest godina) i niza radionica i susreta namijenjenih mladima od četrnaeste do dvadeset i osme godine. Surađivala je i s Ohio University (SAD), vodeći i kreirajući projekt scenskog i izvedbenog osmišljavanja hrvatske renesansne baštine, ali i s drugim sveučilištima i kazalištima u inozemstvu (Španjolska, Meksiko, Italija, Francuska, Poljska, Češka, Mađarska...).  Jedan joj je od najdražih projekt Kako nastaje kazališna predstava: Tonček i Točkica, koji je vodila kao školu kazališne umjetnosti i glume za najmlađi uzrast, od četvrte do dvanaeste godine, režirajući predstave s najmlađim glumcima i ponovno utemeljivši Mali Marin Držić u Dubrovniku, u kojem je u djetinjstvu glumila više naslovnih i većih uloga. Posljednjih je godina osmislila,  autorski potpisala, režirala i realizirala i posebno joj drage projekte Lukrecija (drama i predstava, najbolja izvaninstitucionalna predstava u Hrvatskoj 2008., najbolja ženska uloga - Petra Glavor, posebna Rektorova nagrada 2008., gostovanje u Vukovaru), Pjerin (rekonstrukcija fragmentarno sačuvane Držićeve drame, Rektorova nagrada 2008.), Kralj Gordogan (knjiga i predstava), te isto tako nagrađivane predstave i projekte Naša Antigona (drama, predstava, knjiga), Gospoda Glembajevi (predstava i velika knjiga: projekt 100 godina Glembajevih) sa studentima Filozofskoga fakulteta te drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (redateljica, dramaturginja, jezična savjetnica, mentorica, predavačica, voditeljica seminara). Deset godina intenzivno priprema mlade ljude za prijamne ispite na raznim fakultetima. Od znanstvenih i umjetničkih stipendija u inozemstvu u najdražoj uspomeni ostaje joj studijski boravak u Budimpešti (projekt Hrvatsko-mađarske književne, kazališne i kulturne veze) i u Zaragozi (Španjolska), kongres semiologa i semiotičara u Meksiku, a od kazališnih gostovanja gostovanje s Dramskim kazalištem Gavella u poljskom Krakovu te gostovanja i sudjelovanja autorskim, znanstvenim, predavačkim i umjetničkim prilozima i poslovima zadnjih godina u Italiji, Španjolskoj, Portugalu i Francuskoj.

Dobitnicom je niza kazališnih, umjetničkih i znanstvenih nagrada, između ostalih i Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu za najboljega studenta (student desetljeća) i Nagrade Sveučilišta u Zagrebu za najbolji znanstveni i umjetnički rad za vrijeme diplomskoga i poslijediplomskoga studija, brojnih nagrada za dramaturške i teatrološke analize, eseje i dramaturške adaptacije. Dobitnicom je i nagrade Hrvatske kulturne zaklade za kazališnu kritiku, kojom se, uz jezično savjetništvo na predstavama i u raznim projektima, bavi niz godina. Sudjeluje na mnogobrojnim hrvatskim i međunarodnim znanstvenim i umjetničkim simpozijima (Krležini dani, Dani hvarskog kazališta, Filološki dani, FEB...), kongresima (Zagreb, Pariz-Sorbonna, Zaragoza, Guadalajara, Opatija, Rijeka, Zadar, Split, Dubrovnik...), savjetovanjima, stručnim skupovima i seminarima te u radu prosudbenih komisija za dramu i kazališnu umjetnost, a vodi i tribine, okrugle stolove i razgovore o književnosti, kazalištu, kulturi, umjetnosti, novinarstvu (djeluje i kao novinar, tekstopisac, kolumnist i urednik u nekoliko novina, časopisa i medija), organizira simpozije, projekte, izložbe. Autorica je i voditeljica (od 2011.) FEB-a (međunarodni projekt - etnologija, folkloristika, baština), urednica brošura na hrvatskom i engleskom jeziku, knjiga sažetaka i zbornika FEB 2011., FEB 2012. Upisana je u registar znanstvenika pod brojem 138005. Posljednjih godina usporedno s predavačkim i profesorskim radom, dramaturgijama, režijama i znanstveno-umjetničkim te edukativnim projektima uređuje književnost u Vijencu, piše redovitu Kazališnu kroniku za časopis Forum, HAZU, piše književne i kazališne kritike, osvrte i eseje za Vijenac, HRT (emisije Riječi, riječi; Prohujalo s vihorom, Zoofon, Festivalska panorama...), Hrvatsko slovo, Kazalište, Hrvatsko glumište...

Poznaje veći broj jezika, s kojih objavljuje i prijevode. Bavi se i informatikom, inženjer je poslovne tehnologije. Najveći dio godine živi u Zagrebu, a ljetne dane, praznike i blagdane redovito provodi u rodnoj obiteljskoj kući u Dubrovniku. Ljubiteljica je životinja, posebno voli svoje i Vesnine krasne i dobre pse Binga, Saru Paulinu (Saricu), Vekija. Voli more, posebno dubrovačko oko Lokruma, ljeto, barku, sport, posebno plivanje, matematiku i fiziku, jezike, posebno hrvatski, dobre knjige, glazbu, režiranje, šetnje s dragim osobama, razgovore i stvaranje sa sestrom blizankom Vesnom, s kojom je osnovala i Teatar M&M. Lav je u horoskopu. Od rođenja nadimak joj je Mićo.

BIBLIOGRAFIJA, TEATROGRAFIJA, DRAMATOGRAFIJA (ZNANSTVENO I UMJETNIČKO DJELOVANJE)

KNJIGE  (IZBOR OD PEDESETAK KNJIGA): Dundo Maroje, 1993., Dubrovačke ljetne igre / Dubrovački ljetni festival - 45 godina trajanja, Dubrovnik, 1994.; Teatar &TD, Zagreb, 1994.; Zoranićeve Planine, Držićev Skup, Držićeve komedije, Hektorovićevo Ribanje i ribarsko prigovaranje... uređivanje niza knjiga iz starije hrvatske književnosti, od 1995. do danas; Marin Držić, Skup, Zagreb, 1998.; Marin Držić, Dundo Maroje i druga djela, Vinkovci, 1998.; Suzana čista, Dubrovnik, 2001.; Orfeo, Dubrovnik, 2001.; Marlene Dietrich, 2002.,  Mira Muhoberac - Vesna Muhoberac, Dnevnik čitanja i stvaranja, Zagreb, 2002.; Mira Muhoberac - Vesna Muhoberac (- Dalibor Jurišić - Dario Budimir), S osmijehom do mature. Hrvatski jezik. Start,1, 2, 3, 4 (pet knjiga), Zagreb, 2006., autorska koncepcija s Vesnom Muhoberac; Marin Držić, Skup - Tirena, Zagreb, 2006., Vojnović, Gjene; Vojnović, Ivo, Psyche Pelingrada, Dubrovnik, 2010.; Međunarodni znanstveni interdisciplinarni simpozij Hrvatska folklorna i etnografska baština u svjetlu dubrovačke, svjetske i turističke sadašnjosti, Linđo, Dubrovnik, 2011.; Međunarodni znanstveni interdisciplinarni simpozij Hrvatska folklorna i etnografska baština u svjetlu dubrovačke, svjetske i turističke sadašnjosti, Linđo, Dubrovnik, 2012; Folklore Ensemble Linđo, Dubrovnik, Sveti Ivan Zelina, 2012.; FEB 2011., Dubrovnik, 2012; 100 godina Glembajevih: Kako smo vidjeli Agram i Krležu, Zagreb, 2013.; FEB 2012.; Dubrovnik, 2013.

TEKSTOVI U KNJIGAMA  (IZBOR OD NEKOLIKO STOTINA TEKSTOVA): Dramski, operni i baletni repertoar Dubrovačkih ljetnih igara, u: Dubrovačke ljetne igre 1950-1989, Dubrovnik, 1989.; Repertoari  hrvatskih kazališta i grupa, u: Repertoar hrvatskih kazališta 1840 - 1860 - 1980 - 1990 (tri knjige), Zagreb, 1990. i 2002.; O oblikovanju prostora u prozi Slobodana Novaka, u: Slobodan Novak, život i djelo, Rijeka, 1996., Preobrazbe govora dvorske lude u suvremenoj hrvatskoj dramaturgiji, u: Krležini dani u Osijeku 1995., Osijek-Zagreb, 1997.; Frančezarija Džono aliti Gos, u: Dani hvarskog kazališta, Split, 1997.; Theatrical spaces of Dubrovnik; The ambient qualities of Dubrovnik, u: Dubrovnik Summer Festival, Dubrovnik, 1998. i 1999., Mišin život s Gradom, u: Miše Martinović, Dubrovnik, 1999.; Igrokazi Vesne Parun, u: Vesna Parun, «Igrokazi», Zagreb, 1999.; Leksikon hrvatskih pisaca, Zagreb, 2000. (ukupno četrdeset natuknica); O nekim smjernicama hrvatske drame i kazališta dvadesetih godina dvadesetoga stoljeća, u: Zbornik Zagrebačke slavističke škole 2001., Zagreb, 2002.; Gospođa sa suncokretom Iva Vojnovića, u: Dani hvarskoga kazališta, Zagreb - Split, 2003; Nalješkovićeve pastorale, u: Pučka krv, plemstvo duha, Zagreb, 2005.; Leksikon djela hrvatskih pisaca, Zagreb, 2008. (ukupno četrdeset natuknica); Dramski i kazališni prostori Držićevih drama, u: Krležini dani u Osijeku 2006. (Vrijeme i prostor u hrvatskoj dramskoj književnosti i kazalištu), Zagreb-Osijek, 2007.; Samomor - družbe in/ali gledališča?, Simpozij Gledališče in politike predstavljanja, 42. Borštnikovo srečanje, Maribor, 2007.;Držićev Gulisav Hrvat, Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, HAZU,. 19, 2008; 157-173; Leksikon djela hrvatskih pisaca, Zagreb, 2008. (ukupno četrdeset natuknica); Teatrološki obzori Miljenka Foretića, Krležini dani u Osijeku 2010., Osijek - Zagreb, 2011.; Leroplov, u: Lerovnica. Studentski teatar Lero 1968. - 2011., Dubrovnik-Sveta Nedjelja, 2011.; Glumci, dvorske lude, turisti: Dubrovnik, u: FEB 2011., Dubrovnik, 2012.; Kreativan čovjek; Kazalište, Enciklopedija općeg znanja, Hong kong, Kina, 2012.; Dva insajderska pogleda na dvije predstave: Gospoda Glembajevi, Krležini dani u Osijeku 2012., Zagreb - Osijek, 2013.; O traženju sreće i ljubavi u igri kazališnom umjetnošću, u. Miro Gavran, Igrokazi za djecu, Zagreb, 2013.; Pilgrims, Travellers, Guides and Foreigners in the year of Držić 1550/1551:2th FEB, Dubrovnik, 2013.   

TEKSTOVI U ČASOPISIMA I MEDIJIMA (IZBOR; NEKOLIKO STOTINA TEKSTOVA): O jednom snu u hrvatskom kazalištu, Prolog, 19-20-21, 1990./1991.; Smisao sudbine, sudbina smisla: Novakov Hlap, Republika, 3-4.; 1991.; Hekuba, Prolog; 1992.; Dramaturgija Drugog (Kretanje tišine u trima Vidićevim dramama), Prolog, 1992.; Garderoba tužnog kaosa, Prolog, 1993.; Svijet u Yorickovu zrcalu, Prolog; 1993.; Magnetizam Goldonijevih komedija, Dubrovnik, 5, 1993.; Okvir za nezaborav: uz 45. rođendan Dubrovačkih ljetnih igara, Dubrovnik,1-2, 1994.; Skica za Mediteran: Svjetlosna mizanscena Novakove proze, Dubrovnik, 6, 1995.; Svijet u motrištu dvorskih luda, Kolo, 2; 1997.; Palmotićev Pavlimir, Dubrovnik, 1, 1998.; Ljudi izvan reflektorskoga središta Igara, Kolo, 1-2; 1999.; Kako se u Kazalište Marina Držića ušuljao Mavro Vetranović, Kazalište, 7-8, 2001.; Mali kazališni eseji o velikim Držićevim riječima, Kazalište, 31-32, 2007.; Knjiga Miljenka Foretića o Gradu-teatru, Kazalište, 37-38, 2009.; Čudesna predstava, Vijenac, 406, 2009;  Bjestije u Držića, I. i II., Zoofon, HRT, 2010.; Dubrovnik: grad teatar, Vijenac, Zagreb,. 2010.,Autobiografija, dnevnik, pismo, Republika, 11, Zagreb, 2012.; S Marinkovićem na Visu, Vijenac, 2013.; Kazališna kronika, Forum, Zagreb, 2013. -  ; Majstor oblikovanja scene (monografija Branke Hlevnjak o scenografu Dragi Turini), Vijenac, Zagreb, 2014.

IZLAGANJA I PREDAVANJA NA MEĐUNARODNIM SKUPOVIMA,  SEMINARIMA I SIMPOZIJIMA U HRVATSKOJ  I  U  INOZEMSTVU  (IZBOR OD TRISTOTINJAK IZLAGANJA): Strukturalna analiza Vojnovićeva Sutona, Knežev dvor, Dubrovnik, 1993.; Aspekti Krležina književnog subjekta. "FUGA KRLEŽIANA", Zagrebačka slavistička škola, Zagreb, 1994.; Bogišićeva biblioteka u Cavtatu (Pariška izdanja u Bogišićevoj knjižnici), Skup Konavle u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, Cavtat, 1996.; Dubrovnik - Mythical City, Zaragoza, Španjolska, 1996.; "La ciudad como mito"; The elements of Play in Croatian Literature,  Guadalajara, México, 1997;  Preobrazbe govora dvorske lude u suvremenoj hrvatskoj dramaturgiji, Krležini dani u Osijeku, 1998.; Refresher course for conference interpreters: East-West Meeting Point - Institutions in a Changing Europe, Dubrovnik, 1998. (lecturer/teacher/guest-speaker), Ambijentalnost Dubrovnika. Dubrovačke ljetne igre, izlaganje na Međunarodnoj konferenciji Europske udruge festivala, Dubrovnik, 22. listopada 1999.; O nekim smjernicama hrvatske drame i kazališta devedesetih, Zagrebačka slavistička škola, Dubrovnik, 2001. Žena, drama i kazalište u dvadesetom stoljeću, Zagrebačka slavistička škola, Dubrovnik, 2002.; Gospođa sa suncokretom Iva Vojnovića, Dani hvarskoga kazališta, Hvar, 2002.; Karnevalizacija stvarnosti i starija hrvatska književnost, Treći hrvatski slavistički kongres, Zadar, 2002.; Nalješkovićeve pastorale danas, KMD, Dubrovnik, 2003.; Narav komedije u Hrvatskoj, Četvrti hrvatski slavistički kongres, Varaždin-Čakovec, 2006.; Držićevi prolozi i strukturacija smijeha i komike, 7. riječki filološki dani, Rijeka, 2006.; Dramski i kazališni prostori Držićevih drama, Krležini dani u Osijeku, 2006.; Našjenački prostori u skrivenim putopisima Držićeva života i djela, Drugi zadarski filološki dani, Zadar, 2007.; Gdje je skriven ključ Šoljanove Romance o tri ljubavi?, 12. međunarodni skup slavista, Opatija, 2007.; Frano Čale i Dubrovačke ljetne igre, Vijećnica Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 2007.; Samomor - družbe in/ali gledališča?!, Simpozij Gledališče in politike predstavljanja, 42. Borštnikovo srečanje, Maribor, 2007.; Karađoz i Marin Držić, 4. međunarodni turkološki simpozij jugoistočne Europe, Zagreb, 2007.; Što skriva (dosad) nepoznati dio ostavštine Koste Spaića, Krležini dani u Osijeku,  2007.; Stvarnost kao govor, pitanje, osluškivanje i šutnja u prozi Slobodana Novaka, Dani Antuna Šoljana, Društvo hrvatskih književnika, Rovinj, 2008.; Dubrovački ljetnikovci - mogući prostori Držićevih predstava. Marin Držić (1508.-2008.) i kazališna režija.  Skup o Držiću i režiji baštine, ADU, Zagreb, 2008.; Marin Držić i Grad-teatar. Central International Conference Honouring the 500th Anniversary od Marin Držić' s Birth. Dubrovnik, 2008. Voditeljica sekcije; Le sceptre du puovoir et la marotte du bouffon chez Držić. Plenarno izlaganje. UFR D'ETUDES, Sorbonne, Paris IV. Colloque international Marin Držić, ecrivain phare de la Renaissance à Dubrovnik, Pariz, 2008. Matišićeva Posmrtna trilogija iz aspekta intertekstualnosti i u obzoru postdramskoga kazališta. XIX. Krležini dani,. Osijek, 2008.; The Art of Dialogue in Beckett's and Ionesco's Theatre. Colloquium Umění dialogu/The Art of Dialogue, DAMU, Prag, 2009.; Zrcalni odrazi prošlosti: Ivo Vojnović i Dubrovnik, Centar za mediteranske studije Dubrovnik, 2009.; Komedijski rub (Ionesco i Beckett),  Dionizijev festival: Igrom do smijeha, Osijek - Đakovo, 2010.; Ranko Marinković, Vis, 2013; Međunarodni znanstveni interdisciplinarni simpozij Hrvatska folklorna i etnografska baština u svjetlu dubrovačke, svjetske i turističke sadašnjosti, Dubrovmik, 2011., 2012., 2013.

PROJEKTI (IZBOR): Repertoar hrvatskih kazališta i kazališnih grupa, HAZU, Zavod za književnost i teatrologiju, Zagreb, 1986.-1993. Znanstveni projekt. M. Muhoberac: istraživač-suradnik, stručni suradnik, konzultant, glavni suradnik; lektor, korektor; tri knjige, priredio i uredio B. Hećimović, Zagreb, 1990. i 2002.; Projekt Repertoar hrvatskih kazališta (voditelj B. Hećimović) 0101357; Ragusini, stvaralačko-znanstveno-edukativni projekt; autorice i voditeljice projekta: Mira Muhoberac i Vesna Muhoberac; svakogodišnji projekti, od 2002.; sudionici: najnadareniji mladi ljudi, predavači i voditelji stvaralačkih radionica; projekt ima nacionalni i međunarodni karakter; znanstveni kulturološki i semiotički projekti (suradnica u projektu): Zagrebački pojmovnik kulture 20. stoljeća, Zagreb, 1993.-1996.; Suvremena hrvatska teorijska misao: Suvremena hrvatska teorijska misao o drami i kazalištu u svjetskom kontekstu, Zagreb, 1994.-1995.; Suvremena hrvatska teorijska misao; Zagreb, 1995.-1998.; Znakovi povijesti; Zagreb, 1998.-2003.; edukativno-znanstveno-umjetnički projekti sa studentima: voditeljica projekta, autorica ideje i koncepcije i mentorica: Nesenarsa, Negromant, Libar od renesanse (2 knjige, 430 tiskanih stranica); Robinja, Preradbe, Nalješković, Držić, Žanrovi, Smijeh i komika, komedija, Renesansa i barok, Osamnaesto stoljeće, Dramaturgija 20. i 21. stoljeća, Suvremeno kazalište, Svakodnevica, San, iluzija, igra, stvarnost..., Zagreb, 1996.-; Ragusini, 2002. -  , suvoditeljica i suautorica s Vesnom Muhoberac, nagrađivani projekt koji se bavi proučavanjem prošlosti i sadašnjosti u Dubrovniku, Projekt Amerikanci, Dubrovnik i hrvatska renesansa (projekt s američkim studentima glume, režije, dramaturgije, produkcije, snimanja - Ohio University, 2003.); Kako nastaje kazališna predstava (kontinuirani kazališni projekt voditeljice M. Muhoberac od 2002., 2004. rezultirao je predstavom Kako nastaje kazališna predstava: Tonček i Točkica); projekt Praizvedbe tekstova iz škrinje starije hrvatske književnosti, Dubrovnik-Zagreb, 1996...- ; iniciranje i suorganizacija znanstvenoga skupa Nikola Nalješković u kontekstu povijesti književnosti, kazališta i kulture, FF, Zagreb i KMD, Dubrovnik, 2003.; Projekt Dramski tekst kao lingvometodički predložak: 130-1301001-1024 (voditelj Vlado Pandžić, suradnica na projektu); Lukrecija, kazališno-dramaturško-glumački projekt sa studentima  Filozofskoga, Pravnoga i Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta, 2005.-2008.; premijera u Zagrebu, 2007., nova predstava (premijera) u Zagrebu 2008., festivalsko sudjelovanje u Kastvu (nagrada za najbolju predstavu u Hrvatskoj i glavnu žensku ulogu), gostovanje u Vukovaru i Dubrovniku, Rektorova nagrada 2008.; Pjerin, znanstveno-umjetnički projekt sa studentima, rekonstrukcija fragmentarno sačuvane Držićeve drame; Rektorova nagrada 2009., film Sukobi na teorijskoj pozornici, film, Rektorova nagrada 2010., pjesničke zbirke, Rektorova nagrada 2004. - , radijska emisija o Milanu Begoviću, Rektorova nagrada 2010.; Play Ionesco (u suautorstvu i surežiji s Vesnom Muhoberac), Rektorova nagrada 2010.; Kralj Gordogan, 2011., Naša Antigona, Rektorova nagrada 2012.; 100 godina Glembajevih, Rektorova nagrada 2013., gostovanja u Dubrovniku i cijeloj Hrvatskoj, 14 predstava, tri izdanja knjige, promocije u cijeloj Hrvatskoj, FEB, međunarodni simpozij, projekt i izdavačka djelatnost, Dubrovnik, 2011. -      , Yorick, 2013. -  ,  Čehov i Beckett: Čekanje (San i igra, igra i san), 2013. -         

DRAMATURŠKA I REDATELJSKA DJELATNOST: DRAMATURGINJA, REDATELJICA, UMJETNIČKA SAVJETNICA U PREDSTAVAMA U PROFESIONALNIM KAZALIŠTIMA, STUDENTSKIM KAZALIŠTIMA I KAZALIŠTIMA ZA DJECU I MLADE  (IZBOR OD TRISTOTINJAK OSTVARENJA): Gospoda Glembajevi, Dramsko kazalište Gavella, Zagreb, Banket u Blitvi, Hrvatsko narodno kazalište, Zagreb; Koriolan, Dubrovačke ljetne, igre; Djeca sunca, Gavella, Zagreb; Kralj Lear, redatelj Kosta Spaić, umjetnička suradnica redatelja, Gavella; Veliki briljantni valcer, Gavella, redatelj Želimir Mesarić Richard Treći, DLJI, 1986., Gavella, 1986.; Osman, HNK, Zagreb, 1991.-1993.; Dundo Maroje, Satiričko kazalište Kerempuh, Zagreb, 1991.-1993.; Dubravka, HNK, Zagreb, 1999.-2000.; Alisa iza kompjutora, Kazalište Marina Držića, Dubrovnik, 1999.-2004.; Svršetak igre, KMD, Dubrovnik; 2001.; Suzana čista, Mavro Vetranović, KMD, Dubrovnik; dubrovačka praizvedba: 20. travnja 2001., praizvedba djela u Dubrovniku nakon pola tisućljeća od nastanka; Orfeo, Mavro Vetranović, KMD, Dubrovnik 2001., praizvedba nakon pola tisućljeća; Kad sunce zađe, KMD, 2001.; Marlene Dietrich, KMD, 2002. utemeljiteljica nove scene - Noćnik i dramaturginja predstave; Početak zimskog perioda, KMD; hrvatska praizvedba: 29. studenoga 2002.; "U lugu onomuj", praizvedba: KMD, Dubrovnik, 12. ožujka 2003.; Marulova nagrada za dramaturšku obradbu, Split, 2003.; Držić, Dundo Maroje, Dubrovnik, autorska skupina, dramaturginja, redateljica i mentorica, Ohio University, 2003.; Život je san,  KMD, 2003.; Betula, KMD, Teatar Bursa, 2003.; Ivo Vojnović, Sirene; KMD, Teatar Bursa, Dubrovnik Viola, Moja stara gospođa, KMD, Teatar Bursa, Dubrovnik, hrvatska praizvedba: 21. ožujka 2004.; Kako nastaje kazališna predstava: Tonček i Točkica; redateljica i dramaturginja, KMD, Dubrovnik; praizvedba: lipanj - srpanj 2004. M. Muhoberac: utemeljiteljica scene-radionice-kazališta za djecu Mali Marin Držić; dramaturginja u Dramskom kazalištu Gavella, u HNK-u u Zagrebu, u HNK-u u Varaždinu, u Satiričkom kazalištu Kerempuh, u Kazalištu Marina Držića, u Pragu, u Budimpešti, u Krakovu..; . 

EDUKATIVNA DJELATNOST; PREDSTAVE, UMJETNIČKA I ZNANSTVENA OSTVARENJA; NAGRADE

Više od dvadeset godina osmišljava i predaje raznovrsne kolegije (više od šezdeset kolegija) i drži predavanja i seminare na fakultetima i umjetničkim akademijima u Hrvatskoj i inozemstvu, a najviše na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu u Osijeku, na Filozofskom fakultetu u Puli, na Filozofskom fakultetu Karlova sveučilišta u Pragu., na Umjetničkoj akademiji u Osijeku.. Autorski kreira, osmišljava i vodi niz edukativnih radionica i projekata za djecu, za mlade, za studente. Za mentorstvo, režiju, dramaturgiju, pedagoško vođenje, potpuno autorstvo (projekt Ragusini s Vesnom Muhoberac), istraživanje drame i kazališta, kulture i umjetnosti, književnosti, hrvatskoga jezika i govora.... u edukativno-stvaralačko-znanstvenim projektima dobila je mnogobrojne nagrade.. Kao studentica Mira Muhoberac dobitnica je Rektorovih nagrada za izvrsnost u studiranju i Rektorovih nagrada za najbolje znanstvene i umjetničke radove i projekte. Kao mentorica dobitnica je četrdeset i devet (49) Rektorovih nagrada. Dobila je hrvatske i međunarodne nagrade i priznanja za sportska, znanstvena i umjetnička te edukativna i etnološka dostignuća i projekte, za najbolji esej, znanstveni tekst, umjetnički tekst, predstavu, režiju, glumu, dramaturgiju...