Sunce djever i Neva Nevičica

Neva Nevičica odrasta u mlinu uz zlog mlinara i mlinaricu. Kad jednog dana, usprkos njihovim odredbama, pomogne jednoj jadnoj starici i da joj vreću brašna bez naplate, čeka ju iznenađenje! Starica je zapravo moćna vještica Mokoš koja Nevi odluči pomoći i omogućiti joj lagodan život na carevom dvoru. No kada Neva odabere ljubav prije ugode, pokrenut će gnjev i ohole carevne i Mokoši i započeti veliku borbu između dobra i zla, ljubavi i mržnje.

Ova slavna bajka Ivane Brlić Mažuranić u našoj interpretaciji dobiva novo ruho! Stavljajući fokus natrag na ljepotu riječi, bazirajući se na pripovjedanju uz živu glazbu na klaviru, ova će vas predstava povesti na avanturu u kojoj svaki gledatelj postaje aktivni sudionik i mašta svijet Neve Nevičice dok prima poruku o pravim vrijednostima koje treba njegovati.

Predstava se izvodi i u Maloj sceni i u Muzeju grada Zagreba s kojim je moguće dogovoriti i razgled Muzeja uz predstavu!

Moguće je kupiti ulaznicu samo za predstavu ili skupnu ulaznicu za posjet Muzeju i predstavu.
Za cijenu grupne ulaznice pišite nam na prodaja@mala-scena.hr.

Nagrade:

• Buga Marija Šimić osvojila je Nagradu hrvatskog glumišta u kategoriji "najboljeg glumačkog ostvarenja u predstavama za djecu ili lutkarska predstava - ženska uloga" za uloge u predstavi "Sunce djever i Neva Nevičica!"

  Buga Marija Šimić za predstavu "Sunce djever i Neva Nevičica" osvojila je nagradu za najbolje glumačko ostvarenje - ženska uloga te nagradu za najbolju kostimografiju na 𝐧𝐚 𝟐𝟒. 𝐒𝐮𝐬𝐫𝐞𝐭𝐮 𝐩𝐫𝐨𝐟𝐞𝐬𝐢𝐨𝐧𝐚𝐥𝐧𝐢𝐡 𝐤𝐚𝐳𝐚𝐥𝐢š𝐭𝐚 𝐳𝐚 𝐝𝐣𝐞𝐜𝐮 𝐢 𝐦𝐥𝐚𝐝𝐞 𝐇𝐫𝐯𝐚𝐭𝐬𝐤𝐨𝐠 𝐜𝐞𝐧𝐭𝐫𝐚 𝐀𝐒𝐒𝐈𝐓𝐄𝐉 𝐮 Č𝐚𝐤𝐨𝐯𝐜𝐮!

  Buga Marija Šimić osvojila je nagradu "Nevenka Filipović" za najbolje glumačko ostvarenje u predstavama za djecu i mlade na 28. Festivalu glumca za uloge u predstavi "Sunce djever i Neva Nevičica" .

  Ivica Šimić osvojio je Nagradu za najbolju režiju za predstavu "Sunce djever i Neva Nevičica" na Malom festivalu, prvom virtualnom festivalu u Hrvatskoj.

  Buga Marija Šimić dobila je Nagradu za najbolju glumicu za uloge u predstavi "Sunce Djever i Neva Nevičica" u režiji Ivice Šimića na 7. Festivalu dječje umjetnosti FEDU u Sarajevu. 

Fotografije s proba - foto: Domagoj Klasić

U muzeju - Foto: Mirko Cvjetko

"Sunce djever i Neva Nevičica" može se obraditi na nekoliko načina sa djecom, moguće je i sudjelovanje umjetnika u pedagoškoj obradi teme. U nastavku Vam predstavljamo nekoliko naših prijedloga i tema te načina obrade ove predstave i priče. 

1. Tema - povijest kazališta, osnovni kazališni pojmovi, usporedba suvremenog kazališta i povijesti, pripovijedanje 

Kazalište kakvo danas poznajemo, nastalo je u staroj Grčkoj, baš kako i piše jedan primjer u čitankama za 6. razred osnovne škole u kojoj se nalazi i primjer da je publika bila prvi „kazališni kritičar“ i da je, ako joj se predstava ne bi svidjela, gađala glumce rajčicama, jajima i sličnim „zanimljivom“ predmetima.

Kad smo već kod stare Grčke i kazališta, valja reći da su se događanja opisana u čitanki zbivala u 5. stoljeću pr.n.e.

Predstava temeljena na tekstu Ivane Brlić Mažuranić, koju ste danas gledali, „Sunce, djever i Neva Nevičica“ ima neke sličnosti s prvim predstavama u staroj Ateni, a to je da je prvi pisac koji je uveo „prvog glumca“ na scenu bio – Eshil. Do Eshila, na sceni je bio samo „kor“ (zbor).

Eshil je donio preokret i tako jedan glumac postao – protagonist.

Predstava koju ste danas gledali naziva se MONODRAMA. Ime joj samo govori da se radi o predstavi u kojoj je izvođač jedan glumac. U našem slučaju je to GLUMICA..

Predstava koju ste danas gledali spada u posebnu vrstu kazališta, a to je PRIPOVJEDNO KAZALIŠTE.

Pripovjedno kazalište u povijesti seže još dalje od Eshila i stare Grčke!

U davna vremena, dok još nije bilo izmišljeno ni pismo, vrijeme u kojem je vladala „oralna literatura“, literatura koja nije bila zapisana nego je govorena, ljudi su pričali priče.

Pretpostavlja se da oralna literatura nastala u dugim zimskim noćima kada su se svi pripadnici skupine (plemena) okupili oko PRIPOVJEDAČA, jednog od najstarijih i najiskusnijih ljudi koji pamti mnoga događanja, i kada je, uz pucketanje vatre – počela priča.

Slično, ali i drugačije od predstave koju ste danas gledali.

Ono što je posebno zanimljivo za pripovjedno kazalište jest da se ono temelji na RIJEČI, a ne na velikim scenografijama, kostimima, video zidovima, bogatom rasvjetom, kakvu danas možemo vidjeti na pozornicama širom svijeta.

2. Tema - književna teorija u praksi

 Ove ste godine učili o pripovijedanju u prvom i trećem licu.

1. Možete li reći koji su dijelovi predstave koju ste gledali govoreni u prvom, a koji u trećem licu?
2. Ima li još nekih načina govora kojih se sjećate iz predstave?
3. Učili ste o ljubavnim pjesmama, pjesničkim slikama, metaforama i ritmičnosti. Sve ove elemente možete prepoznati i u predstavi/monodrami/pripovjednom kazalištu koje ste danas gledali. Možete li navesti primjere za svaku pojedinu stavku?
4. Opišite rekvizite s kojima se „igra“ glumica u predstavi.
5. Kako koristi rekvizite?
6. Koji je, osim riječi, važan element ove predstave?
7. Zašto misliš da je živa glazba važna u predstavi?
   
   
   

3. Tema - kazalište za djecu i mlade

U čitanki za 6. razred spominje se, kao je već napisano u 1. Temi, da je publika u staroj Grčkoj bila prva kritika i da su gađali glumce rajčicama i jajima ako im se ne bi svidjela predstava.

Kao što je već rečeno, kazalište kakvo danas poznajemo, nastalo je u 5. stoljeću pr.n.e.

To je kazalište za odraslu publiku.

Predstava „Sunce, djever i Neva Nevičica“ spada u kazalište za djecu i mlade.

Znate li kada je nastalo kazalište za djecu?

Tek u 19. stoljeću! Kazalište za djecu punih je 24 stoljeća mlađe od kazališta za odrasle!

Razvoj kazališta za odrasle prošao je dugačak put i različite faze o kojima ćete možda jednoga dana, ako vas kazalište bude posebno zanimalo, učiti na Akademiji dramske umjetnosti, gdje se danas školuju budući glumci, dramaturzi i redatelji.

No, kazalište za djecu se uglavnom bavilo time da djeci priča priče, na različite načine. I nekako, kao da je bilo pomalo „neželjeno dijete“ koje je malo „zapelo u razvoju“.

I vratimo se sada na gađanje rajčicama i jajima koje sam spomenula u dijelu o „prvim kritičarima“, kako piše u vašim čitankama.

Početkom sedamdesetih godina prošloga stoljeća, grupa umjetnika u Nizozemskoj, nezadovoljna načinom na koji se pristupa kazalištu za djecu i mlade, odlučila je napraviti „Tomato revoluciju“. (tomato – rajčica).

Smatrali su da se kazalište za djecu bavi samo bajkama i basnama iz prošlosti i da ništa ne govore o djeci danas. I naoružani kašetama rajčica, počeli su odlaziti na predstave za djecu i gađati glumce!

Od tog vremena – kazalište za djecu se drastično promijenilo i predstava koju ste danas gledali također je rezultat tog prevratničkog razdoblja. Čak i kad se pričaju priče iz prošlosti, govore mladim ljudima danas o nekim problemima koje oni prepoznaju.

Tako da možemo reći da su „rajčice“ bile i ostale bitne u vrednovanju kazališnih predstava!

4. Tema - Ivana Brlić-Mažuranić i druge velike ženske figure hrvatske povijesti

Ivana Brlić-Mažuranić iznimna je osoba u hrvatskoj književnosti koja je izmaštala sasvim osebujni svijet i prenijela ga u fantastičnim slikama svojim čitateljima. Upravo zbog njezinog načina opisivanja i pristupa, naša je predstava toliko slikovita i otvara mogućnost glumcu da prenese sve te slike na poseban način svojoj publici.

Likovi Ivane Brlić Mažuranić mogu se usporediti s likovima iz „Hobbita“ ili čak „Harrya Pottera". I da je živjela u nekoj „jačoj književnosti“, ne književnosti na jeziku koji govori tako mali broj ljudi, sigurno bi bila svjetski poznata.

Znate li tko je bio djed Ivane Brlić-Mažuranić?

Znate li kako se zove naša slavna skladateljica koja je živjela otprilike u isto vrijeme kao i Ivana Brlić Mažuranić, također u Slavoniji? I za koju se također smatra da bi bila svjetski poznato ime da je rođena negdje drugdje?

5. Tema - O umjetničkom poslu (tema za otvoreni razgovor)

Ja sam operna pjevačica koja se bavi glumom.

Završila sam Muzičku akademiju u Zagrebu i Švicarskoj, ali sam već od malena na pozornici i glumila sam u različitim predstavama i na filmu, a također sam sinkronizirala i mnoge crtane filmove koje možda poznajete.

Ako nekog zanima, možete me pitati više o tome kako se danas postaje umjetnik, a također možemo razgovarati i tome kako nastaje kazališna predstava.

6. Tema - interdisciplinarno sagledavanje umjetnosti i predstave, prepoznavanje umjetničkih elemenata i načina na koji se spajaju u kazalištnoj umjetnosti

Ova predstava, premda je monodrama i napravljena je s minimalnim vanjskim efektima i elementima (kostim, scena, rasvjeta, rekviziti), u sebi sadrži elemente različitih umjetnosti. Nedostaje samo jedna umjetnost pa da su sve zastupljene u ovoj našoj predstavi.

Kaže se da je kazalište sveobuhvatna umjetnost jer obuhvaća sve ostale umjetnosti.

1. Možete li nabrojati koje su ostale umjetničke grane?
2. Koji su likovni elementi u predstavi?
3. Koji su glazbeni elementi u predstavi?
4. Koji su književni elementi u predstavi?
5. Koji su kazališni elementi u predstavi?
6. Koja umjetnost nedostaje?