Sunce djever i Neva Nevičica

Sunce djever i Neva Nevičica

 
  • Ivana Brlić-Mažuranić
    Sunce djever i Neva Nevičica

    "Sunce djever i Neva Nevičica" može se obraditi na nekoliko načina sa djecom, moguće je i sudjelovanje umjetnika u pedagoškoj obradi teme. U nastavku Vam predstavljamo nekoliko naših prijedloga i tema te načina obrade ove predstave i priče. 

     

    1. Tema - povijest kazališta, osnovni kazališni pojmovi, usporedba suvremenog kazališta i povijesti, pripovijedanje 

    Kazalište kakvo danas poznajemo, nastalo je u staroj Grčkoj, baš kako i piše jedan primjer u čitankama za 6. razred osnovne škole u kojoj se nalazi i primjer da je publika bila prvi „kazališni kritičar“ i da je, ako joj se predstava ne bi svidjela, gađala glumce rajčicama, jajima i sličnim „zanimljivom“ predmetima.

    Kad smo već kod stare Grčke i kazališta, valja reći da su se događanja opisana u čitanki zbivala u 5. stoljeću pr.n.e.

    Predstava temeljena na tekstu Ivane Brlić Mažuranić, koju ste danas gledali, „Sunce, djever i Neva Nevičica“ ima neke sličnosti s prvim predstavama u staroj Ateni, a to je da je prvi pisac koji je uveo „prvog glumca“ na scenu bio – Eshil. Do Eshila, na sceni je bio samo „kor“ (zbor).

    Eshil je donio preokret i tako jedan glumac postao – protagonist.

    Predstava koju ste danas gledali naziva se MONODRAMA. Ime joj samo govori da se radi o predstavi u kojoj je izvođač jedan glumac. U našem slučaju je to GLUMICA..

    Predstava koju ste danas gledali spada u posebnu vrstu kazališta, a to je PRIPOVJEDNO KAZALIŠTE.

    Pripovjedno kazalište u povijesti seže još dalje od Eshila i stare Grčke!

    U davna vremena, dok još nije bilo izmišljeno ni pismo, vrijeme u kojem je vladala „oralna literatura“, literatura koja nije bila zapisana nego je govorena, ljudi su pričali priče.

    Pretpostavlja se da oralna literatura nastala u dugim zimskim noćima kada su se svi pripadnici skupine (plemena) okupili oko PRIPOVJEDAČA, jednog od najstarijih i najiskusnijih ljudi koji pamti mnoga događanja, i kada je, uz pucketanje vatre – počela priča.

    Slično, ali i drugačije od predstave koju ste danas gledali.

    Ono što je posebno zanimljivo za pripovjedno kazalište jest da se ono temelji na RIJEČI, a ne na velikim scenografijama, kostimima, video zidovima, bogatom rasvjetom, kakvu danas možemo vidjeti na pozornicama širom svijeta.

     

    2. Tema - književna teorija u praksi

     Ove ste godine učili o pripovijedanju u prvom i trećem licu.

    1. Možete li reći koji su dijelovi predstave koju ste gledali govoreni u prvom, a koji u trećem licu?
    2. Ima li još nekih načina govora kojih se sjećate iz predstave?
    3. Učili ste o ljubavnim pjesmama, pjesničkim slikama, metaforama i ritmičnosti. Sve ove elemente možete prepoznati i u predstavi/monodrami/pripovjednom kazalištu koje ste danas gledali. Možete li navesti primjere za svaku pojedinu stavku?
    4. Opišite rekvizite s kojima se „igra“ glumica u predstavi.
    5. Kako koristi rekvizite?
    6. Koji je, osim riječi, važan element ove predstave?
    7. Zašto misliš da je živa glazba važna u predstavi?


    3. Tema - kazalište za djecu i mlade

    U čitanki za 6. razred spominje se, kao je već napisano u 1. Temi, da je publika u staroj Grčkoj bila prva kritika i da su gađali glumce rajčicama i jajima ako im se ne bi svidjela predstava.

    Kao što je već rečeno, kazalište kakvo danas poznajemo, nastalo je u 5. stoljeću pr.n.e.

    To je kazalište za odraslu publiku.

    Predstava „Sunce, djever i Neva Nevičica“ spada u kazalište za djecu i mlade.

    Znate li kada je nastalo kazalište za djecu?

    Tek u 19. stoljeću! Kazalište za djecu punih je 24 stoljeća mlađe od kazališta za odrasle!

    Razvoj kazališta za odrasle prošao je dugačak put i različite faze o kojima ćete možda jednoga dana, ako vas kazalište bude posebno zanimalo, učiti na Akademiji dramske umjetnosti, gdje se danas školuju budući glumci, dramaturzi i redatelji.

    No, kazalište za djecu se uglavnom bavilo time da djeci priča priče, na različite načine. I nekako, kao da je bilo pomalo „neželjeno dijete“ koje je malo „zapelo u razvoju“.

    I vratimo se sada na gađanje rajčicama i jajima koje sam spomenula u dijelu o „prvim kritičarima“, kako piše u vašim čitankama.

    Početkom sedamdesetih godina prošloga stoljeća, grupa umjetnika u Nizozemskoj, nezadovoljna načinom na koji se pristupa kazalištu za djecu i mlade, odlučila je napraviti „Tomato revoluciju“. (tomato – rajčica).

    Smatrali su da se kazalište za djecu bavi samo bajkama i basnama iz prošlosti i da ništa ne govore o djeci danas. I naoružani kašetama rajčica, počeli su odlaziti na predstave za djecu i gađati glumce!

    Od tog vremena – kazalište za djecu se drastično promijenilo i predstava koju ste danas gledali također je rezultat tog prevratničkog razdoblja. Čak i kad se pričaju priče iz prošlosti, govore mladim ljudima danas o nekim problemima koje oni prepoznaju.

    Tako da možemo reći da su „rajčice“ bile i ostale bitne u vrednovanju kazališnih predstava!

     

    4. Tema - Ivana Brlić-Mažuranić i druge velike ženske figure hrvatske povijesti

    Ivana Brlić-Mažuranić iznimna je osoba u hrvatskoj književnosti koja je izmaštala sasvim osebujni svijet i prenijela ga u fantastičnim slikama svojim čitateljima. Upravo zbog njezinog načina opisivanja i pristupa, naša je predstava toliko slikovita i otvara mogućnost glumcu da prenese sve te slike na poseban način svojoj publici.

    Likovi Ivane Brlić Mažuranić mogu se usporediti s likovima iz „Hobbita“ ili čak „Harrya Pottera". I da je živjela u nekoj „jačoj književnosti“, ne književnosti na jeziku koji govori tako mali broj ljudi, sigurno bi bila svjetski poznata.

    Znate li tko je bio djed Ivane Brlić-Mažuranić?

    Znate li kako se zove naša slavna skladateljica koja je živjela otprilike u isto vrijeme kao i Ivana Brlić Mažuranić, također u Slavoniji? I za koju se također smatra da bi bila svjetski poznato ime da je rođena negdje drugdje?

     

    5. Tema - O umjetničkom poslu (tema za otvoreni razgovor)

    Ja sam operna pjevačica koja se bavi glumom.

    Završila sam Muzičku akademiju u Zagrebu i Švicarskoj, ali sam već od malena na pozornici i glumila sam u različitim predstavama i na filmu, a također sam sinkronizirala i mnoge crtane filmove koje možda poznajete.

    Ako nekog zanima, možete me pitati više o tome kako se danas postaje umjetnik, a također možemo razgovarati i tome kako nastaje kazališna predstava.

     

    6. Tema - interdisciplinarno sagledavanje umjetnosti i predstave, prepoznavanje umjetničkih elemenata i načina na koji se spajaju u kazalištnoj umjetnosti

    Ova predstava, premda je monodrama i napravljena je s minimalnim vanjskim efektima i elementima (kostim, scena, rasvjeta, rekviziti), u sebi sadrži elemente različitih umjetnosti. Nedostaje samo jedna umjetnost pa da su sve zastupljene u ovoj našoj predstavi.

    Kaže se da je kazalište sveobuhvatna umjetnost jer obuhvaća sve ostale umjetnosti.

    1. Možete li nabrojati koje su ostale umjetničke grane?
    2. Koji su likovni elementi u predstavi?
    3. Koji su glazbeni elementi u predstavi?
    4. Koji su književni elementi u predstavi?
    5. Koji su kazališni elementi u predstavi?
    6. Koja umjetnost nedostaje?

     

     

NA VRH