Osnove strateškog plana 2015-2018

Osnove strateškog plana 2015-2018

 

 

Kvantitativna evaluacija Strateškog plana 2012. - 2015.

 

"Naš kazališni život nije se dao razdvojiti od našeg svakodnevnog života. Stvarati kolektivno bilo je isto što i živjeti kolektivno."
(Rudolf Steiner)

"Planiranje nije odlučivanje što će se raditi sutra. To je odlučivanje o tome što će se raditi danas u svjetlu onoga što očekujemo da će biti sutra."
(Ichak Adizes)

 

Mala scena vodeće je hrvatsko kazalište za djecu i mlade, prema broju publike i izvedbi te broju nagrada koje su naše predstave osvojile u zemlji i inozemstvu.

Kazalište je privatno, osnivači su Vitomira Lončar i Ivica Šimić.

Nakon evaluiranog Strateškog plana za razdoblje 2008. - 2012. te 2012. - 2015.

Mala scena donijela je novi Strateški plan
za razdoblje 2015. - 2018. godine.

 

U nastavku donosimo osnove tog dokumenta:

OSNOVNE VRIJEDNOSTI KAZALIŠTA

Misija

Naša je misija djeci i mladima ponuditi kazališnu umjetnost kao sastavni dio njihova odrastanja. Misija nam je uspostaviti komunikaciju i povesti dijalog s publikom o temama koje ih zanimaju i zaokupljaju, postavljati pitanja, propitkivati svakodnevicu te slati poruke ohrabrenja i nade.

Naša je misija kazalištem inicirati međugeneracijsku komunikaciju, osobito unutar obitelji.

Naša je misija afirmirati autohtono stvaranje nove generacije hrvatskih umjetnika.

Naša je misija transferirati svoja znanja, iskustva i navike na formalne i neformalne načine svim zainteresiranim subjektima.

Vizija

Mala scena želi promovirati nove ideje i forme u kazalištu za mladu publiku sukladno senzibilitetu vremena i suvremenim kazališnim spoznajama.

Mala scena u sljedećem strateškom razdoblju želi učvrstiti svoje mjesto vodećeg kazališta za mladu publiku u zemlji i regiji.

Mala scena u budućnosti se vidi kao organizacija koja generira nova znanja, naglasak stavlja na edukaciju kroz radionice, seminare, znanstvena, stručna istraživanja i izlaganja te tiskana izdanja u Biblioteci Mala scena.

U organizacijskom smislu Mala scena vidi se u budućnosti kao organizacija koja je temeljena na znanju svog menadžmenta i trajnoj edukaciji koja će donositi nove načine upravljanja kroz nove spoznaje.

Mala scena na kraju strateškog razdoblja očekuje proširenje svojih prostornih resursa, a ujedno i započinje proces transfera ovlasti s osnivača na nove voditelje kazališta.

 

Repertoarna politika - programske smjernice

Mala scena se od 2005. do 2013. fokusirala isključivo na produkciju predstava za djecu i mlade, a glavna repertoarna politika bila je usmjerena na publiku od 1,5 do 16 godina.

Od 2013. godine ponovno se vraćamo i predstavama za odraslu publiku kroz dramski i scensko glazbeni program s po jednim naslovom godišnje.

Repertoar se izgrađuje na više razina, i namijenjen je različitim dobnim skupinama djece, mladih i odraslih. Na taj se način dobiva specijalizirani program za svaki uzrast kojim s publikom vodimo dijalog na specifične teme.

Od početka dvijetisućite osmislili smo i posebnu Scenu za mlade (viši školski uzrast i srednjoškolci) na kojoj smo praizveli neke od najuspješnijih naslova Male scene (Henrik V., Bizon i sinovi, Cyrano, Ifigenija, Zabranjeno za mlađe od 16, Slijepe ulice). Nakon 2008., iz objektivnih smo razloga bili prisiljeni smanjiti intenzitet produkcije premijernih naslova iz tog dijela našega repertoara ali njegujemo ga i dalje jednim naslovom godišnje (predstave Debela, Ana i Mia, Kamenje, Bum Tomica, Vanda, Kralj A, Život je san, Tko je ubio Pašteticu?), svjesni odgovornosti prema toj publici.

 

Mala scena ima jasno određene segmente publike:

 

  • 1,5-5 godina: godišnje jedan naslov za ovu ciljnu skupinu.
  • 4-9 godina: godišnje jedan naslov za ovu ciljanu skupinu; (većina repertoara hrvatskih kazališta za djecu oslanja se na ovaj segment jer je organizirana prodaja najživlja u ovoj dobnoj skupini, a sukladno tome i prihodi od prodaje)
  • 10-16 godina: godišnje jedan naslov za ovu ciljnu skupinu.
  • Jedan glazbeno-scenski naslov godišnje (opera, opereta, mjuzikl) za mlade i odrasle.
  • Jedna predstava za odrasle godišnje koja se igra u ciklusu od 30 izvedaba (kao što je igrala Prava stvar ujesen 2014., a u 2015. igra predstava Petera Shaffera Leticija i ljublist).

 

Dakle, osim uobičajenog repertoara za djecu predškolskog i ranijeg školskog uzrasta, Mala scena razlikuje se od konkurencije što kontinuirano postavlja i predstave za najmlađu dob djece te za tinejdžere, a jedina donosi i operni i operetni program za mlade.

 

S obzirom na kreiranje novih naslova, repertoar je građen na tri razine:

  1. Predstavljamo autohtono hrvatsko stvaralaštvo, s osobitim naglaskom na autore mlađe generacije.
  2. Domaćoj publici predstavljamo recentne komade kazališta za djecu.
  3. Razvijamo autorsko kazalište koje nam je i do sada donijelo najviše međunarodnih uspjeha i po kojem je Mala scena i prepoznata u svijetu kao originalno i izvorno hrvatsko kazalište za mladu publiku.
  4. Operni i operetni naslovi s mladim pjevačima kojima se glazbeno-scensko kazalište približava mladima.
  5. Predstave za odrasle – suvremeni svjetski autori, glumačko kazalište.

 

Uprizorenje djela domaćih autora, osobito mladih pisaca, kao i razvoj autorskog kazališta te mogući izvoz autorskog rada na svjetske pozornice, čini osnovu budućeg rada i razvoja kazališta u dijelu predstava za djecu i mlade.

 

Prema prostornim zahtjevima program dijelimo na:

  • Manje forme predstava koje se rade za gostovanja u raznim prostorima, poput vrtića, školskih dvorana, knjižnica, igraonica i sl.
  • Veće predstave koje se izvode uglavnom u Maloj sceni te u kazalištima i centrima za kulturu, pučkim otvorenim učilištima, narodnim sveučilištima, prostorima koji imaju prikladnu pozornicu.

Mala scena je mobilno kazalište te je naša nakana da gledatelji dođu k nama, ali i da mi dođemo k njima, osobito u manja mjesta u RH u kojima nema čestih kulturnih zbivanja. Za putovanja koristimo vlastiti kombi te je pri produkciji novih naslova potrebno voditi brigu o tome da predstava može stati u njega, kako bismo došli do svih dijelova zemlje bez složenijih tehničkih uvjeta i predispozicija. Jednom godišnje producirat ćemo (barem) jedan takav naslov. Naš glazbeno-scenski program (opere i operete za mlade) također spadaju u ovaj dio programa jer je osobito u manjim sredinama razvidan nedostatak ovakvih produkcija.

Također, kao dodatnu vrijednost za korisnike, Mala scena za pojedine naslove osmišljava pedagoške pakete koji pomažu pedagozima u radu s djecom, doprinose razumijevanju umjetnosti, ali koji također trebaju biti zanimljivi i korisni samoj djeci. Pedagoške pakete osmišljava autorski tim predstave (u suradnji s pedagozima i učiteljima) te se objavljuju na internetskim stranicama kazališta.

Strateški je cilj naći ravnotežu prema segmentima publike, ali i estetike repertoara. Mala scena, kao umjetničko kazalište za djecu, naručene sponzorske predstave radi isključivo kao umjetničke predstave u skladu sa svojim potrebama i umjetničkom poetikom.

Odabrane strategije programsko organizacijskog razvoja

5.1. Strategija postizanja kvaliteta - IZVRSNOSTI

  • podrška razvoju kvalitete – postizanje i održavanje izvrsnosti programa i organizacijskog modela u zemlji i inozemstvu, prepoznatljivost Male scene kao nositelja izvrsnosti - temeljna strategija

 

5.2. Strategija povezivanja / UMREŽAVANJA

  • produkcijske suradnje s neovisnom scenom u Hrvatskoj
  • povezivanje s drugim područjima – turizam, obrazovanje, zdravstvo, gospodarstvo, povezivanje umjetničkog djelovanja s prijenosom znanja, sudjelovanje na stručnim skupovima, konferencijama, objavljivanje stručnih i znanstvenih radova i dr.)
  • povezivanje s različitima u području kulture – programi u suradnji s Etnografskim muzejem u Zagrebu te studijem Husar&Tomčić
  • intersektorsko povezivanje, pokušaj uspostavljanja suradnje sa subjektima iz javnog sektora (dugoročno)
  • decentralizacija djelovanja– širenje aktivnosti u druge sredine (Slavonija, Zadar, Dubrovnik) – partneri u lokalnim zajednicama i djelovanje na razvoj lokalnih zajednica (uz pomoć sponzora i donatora koji će pomoći financirati troškove gostovanja)
  • suradnja s organizacijama civilnog društva
  • Razvoj suvremenog neverbalnog kazališta za djecu u HR,
  • lobiranje za potrebu istraživanja tržišta u kazalištima, jačanje kulturnog poduzetništva i poticanje na bolju suradnju različitih ministarstava, razvoj civilnog društva,
  • lobiranje za bolji kulturni razvo ji strategija javnog angažmana - Vitomira Lončar sudjelovanje u izradi novog zakonodavnog okvira za kazališnu djelatnost, prisutnost u medijima. (Vitomira Lončar svojim javnim djelovanjem prerasta okvir kazališta, ali se uvijek povezuje s kazalištem, blog Slamka spasa na Večernjakovoj blogosferi),
  • društveno odgovorni repertoar i poslovanje kao temelj rada Male scene.

5.3. Strategija DRUŠTVENE ODGOVORNOSTI – kazalište kao promotor novih ideja

  • Razvoj suvremenog neverbalnog kazališta za djecu u HR,
  • lobiranje za potrebu istraživanja tržišta u kazalištima, jačanje kulturnog poduzetništva i poticanje na bolju suradnju različitih ministarstava, razvoj civilnog društva,
  • lobiranjezaboljikulturnirazvoji strategija javnog angažmana - Vitomira Lončar sudjelovanje u izradi novog zakonodavnog okvira za kazališnu djelatnost, prisutnost u medijima. (Vitomira Lončar svojim javnim djelovanjem prerasta okvir kazališta, ali se uvijek povezuje s kazalištem, blog Slamka spasa na Večernjakovoj blogosferi),
  • društveno odgovorni repertoar i poslovanje kao temelj rada Male scene.

 

5.4. Strategija EDUKACIJE

U prošlom strateškom razdoblju ova je strategija bila dijelom strategijom društvene odgovornosti. Zbog sve veće potrebe osnivača za transferom znanja, u ovom strateškom raazdoblju izdvaja se u posebnu straegiju. Strategija se odnosi na

  • edukaciju edukatora,
  • edukaciju publike,
  • edukaciju zaposlenika,
  • edukaciju umjetnika koji ulaze u sustav ili imaju potrebu za stjecanjem znanja te naposljetku i na
  • trajnu edukaciju samih osnivača kroz različite formalne i neformalne edukacije.

 

5.5. Strategija DIVERSIFIKACIJE FINANCIJSKIH RESURSA (Programsko organizacijske kompetitivne strategije)

  • diversifikacija financijskih resursa uvedena je kao ključna strategija za materijalni opstanak kazališta u svrhu povećanja raznolikosti izvora financiranja (zaklade, sponzori,donatori, pokrovitelji,izvori iz drugih područja kao što su obrazovanje, zdravstvo, natječaji Poduzetništvo u kulturi, natječaji Ministarstva socijalne skrbi, natječaji za jačanje organizacija civilnog društva, natječaji koji potiću društvenu odgovornost i sl.)
  • razvojpublikei širenje tržišta – zbog velikog oslanjanja opstojnosti organizacije na vlastiti prihod, a zbog sve jače legalne i nelegalne konkurencije, nužno je potrebno jačanje odnosa s postojećim korisnicima (posebno onim lojalnim – terenski rad po Zagrebu, škole i vrtići; ponude tvrtkama – newsletteri, FB), a također i povećati bazu korisnika izvan Zagreba – gostovanja, jačanje osobnih kontakata s publikama koje dolaze na slobodnu prodaju.

 

5.6.      IZLAZNA STRATEGIJA OSNIVAČA

Osnivači Vitomira Lončar i Ivica Šimić dugoročno namjeravaju prepustiti kazalište Mala scena umjetnicima koji će donijeti novu estetiku i novi organizacijski oblik, ali koji će sačuvati temeljnu strategiju djelovanja organizacije – izvrsnost. Izlazna strategija započet će u pri kraju ovog strateškog razdoblja, a neophodna je zbog godina osnivača i zbog potrebe promjene paradigme samoga kazališta. Ivica Šimić na kraju će ovog strateškog razdoblja (2018.) ostvariti uvjete za mirovinu, a Vitomira Lončar već ih je ostvarila početkom strateškog razdoblja. Razdoblje tranzicije trajat će najmanje dvije godine.

 

Vitomira Lončar i Ivica Šimić, glumci i osnivači kazališta

NA VRH