Mira Muhoberac
Mira Muhoberac
U rodnom Dubrovniku, živeći u obitelji intelektualaca,
profesora, umjetnika, sportaša i novinara posebno vezanih za
kazališnu, glumačku umjetnost, povijest, kulturu i život Grada i
Hrvatske, novinarstvo, školu i školstvo i Dubrovačke ljetne igre
(majka Fani Muhoberac, dugogodišnja ravnateljica Dubrovačkih
ljetnih igara u njihovu zlatnom razdoblju, otac Vlaho Muhoberac,
novinar, nogometaš, sestra blizanka Vesna Muhoberac, profesorica
hrvatskoga jezika i književnosti i kineziološke kulture,
rukometašica i plivačica, mentorica i redateljica učeničkih
predstava s kojima godinama osvaja prve nagrade u Hrvatskoj i
svijetu), Mira Muhoberac završava osnovnu školu, gimnaziju i
glazbenu, plesno-baletnu školu, sve s prosjekom 5,0, te intenzivno
trenira plivanje, osvajajući prva mjesta na državnim i međunarodnim
natjecanjima za Plivački klub Jug iz Dubrovnika, u statusu vrhunske
sportašise. Redovito, od najranijega djetinjstva, trenira i
sportsku gimnastiku, u tinejdžerskoj dobi i rukomet. Istodobno se i
stalno bavi i glumom, dramaturgijom i režijom u Malom Marinu Držiću
i u drugim kazalištima i grupama, plesom, baletom, javno nastupa u
izvođačkoj umjetnosti, uči strane jezike, bavi se novinarstvom,
uređivanjem novina i časopisa. Sudjeluje u natjecanjima i osvaja
nagrade iz matematike, fizike, kemije, biologije, povijesti,
zemljopisa, stolnoga tenisa, gimnastike, koturaljkaškoga sporta,
plesa, plivanja, hrvatskoga i stranih jezika (nagrada francuske
vlade za najbolje poznavanje francuskoga jezika). U Zagrebu
istodobno upisuje, kao prva na prijamnim ispitima, i diplomira
Akademiju za kazalište, film i televiziju (na smjeru dramaturgija
postavši prvi diplomirani dramaturg u Hrvatskoj) i Filozofski
fakultet (i jedan i drugi fakultet s prosjekom izvrstan - 5,0), oba
fakulteta kao prva u generaciji. Odmah nakon toga na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu upisuje i završava poslijediplomski studij
(smjer književnost, teorija književosti), s prosjekom 5,0, te na
istom fakultetu, s prosjekom 5,0, završava i doktorski studij
(teatrologija-hrvatska kultura). Na Karlovu sveuučilištu u Pragu
završava doktorat iz teatrologije-dramaturgije usporedno sa
studijem bohemistike. Kao diplomirani dramaturg, teatrolog,
redatelj, profesor hrvatskoga jezika i književnosti i diplomirani
komparatist književnosti paralelno radi u profesionalnim
kazalištima i na festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu, kao
dramaturg na predstavama, umjetnički suradnik redatelja, kazališni
dramaturg, redatelj, jezični savjetnik te kao predavač i profesor,
najviše na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (u Odsjeku za
kroatistiku, na Katedri za teoriju književnosti, gdje predaje Uvod
u scensku umjetnost i Scensku umjetnost, i na Katedri za stariju
hrvatsku književnost, gdje predaje četrnaest kolegija, te na
Katedri za metodiku nastave hrvatskoga jezika i književnosti, gdje
predaje pet kolegija), ali i na drugim fakultetima u Hrvatskoj
(Filozofski fakultet u Puli, Filozofski fakultet u Osijeku,
Umjetnička akademija u Osijeku....) i inozemstvu (na Karlovu
sveučilištu u Pragu, npr., utemeljuje studij kroatistike i tri
godine predaje hrvatski jezik, književnost, kulturu i
civilizaciju).
Od svoje dvanaeste godine objavljuje u novinama, časopisima,
publikacijama i medijima (Prolog, Novi Prolog, Dubrovnik,
Republika, Forum, Hrvatsko slovo, HRT, Vijenac, Vjesnik, Večernji
list, Kazalište, Glumište, Hrvatsko glumište, Mogućnosti....)
eseje, rasprave i druge tekstove iz područja književnosti,
kazališta, kulture i umjetnosti, kazališne i književne kritike (do
danas više od osam tisuća). Piše i uređuje knjige (u suautorstvu
i sama) iz područja hrvatske i svjetske književnosti, teorije
književnosti, drame i kazališta, dramaturgije i teatrologije,
etnologije i folkloristike, metodike, edukacije (dosad više od
pedeset). Priređuje knjige iz starije i novije hrvatske i svjetske
književnosti, kazališne monografije, repertoarne knjige, knjige o
dramaturškim i teatrološkim fenomenima. Uređuje časopise (npr.
Prolog, Novi Prolog, Dubrovnik, Mim), novine (npr. Kazališne
novine, Dubrovački list, u Vijencu uređuje književnost) i
publikacije (monografije, brošure, programske knjižice),
televizijske i radijske emisije, kazališne knjižice i programe, a u
svima njima sudjeluje i autorskim tekstovima.
Suutemeljiteljicom je Doma Marina Držića u Dubrovniku, članicom
Odbora Doma Marina Držića od njegova osnutka, suutemeljiteljicom
nagrade Držićev zlatni pečatnjak. Predsjednica je žirija za
Najbolji dramski tekst, selektorica u dva mandata za Naj, naj, naj
festival, članica je ili predsjednica žirija/prosudbenoga
povjerenstva za Nagradu hrvatskoga glumišta, za Nagradu Orlando, za
Naj, naj, naj festival, na Nagradu Držićev zlatni pečatnjak, za
diplomske ispite studentima, a posljednjih godina studentima
kroatistike u školama, za niz književnih i kazališnih natječaja.
Članicom je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, Hrvatskoga
društva dramskih umjetnika, Međunarodnog instituta za kazališnu
umjetnost (ITI) i mnogobrojnih semiotičkih, znanstvenih,
edukativnih, umjetničkih i kazališnih udruga (suutemeljiteljica i
suvoditeljica Ragusina sa sestrom blizankom Vesnom) i društava.
Prvo joj je radno mjesto bilo mjesto asistenta-istraživača pa
znanstvenog asistenta, znanstvenog asistenta-istraživača i višeg
(znanstvenog) asistenta-višeg istraživača u Zavodu za teatrologiju
HAZU u Zagrebu, u kojem je sudjelovala (kao suradnik i glavni
suradnik) u nizu projekata, pa i u velikom projektu Repertoar
hrvatskih kazališta, što je rezultiralo trima golemim knjigama.
Djeluje i kao slobodna umjetnica (teatrolog, dramaturg i redatelj u
predstavama, u projektima i u kazalištima), najviše u Zagrebu i
Dubrovniku (u kojem je bila i dramatrurginjom i ravnateljicom
Kazališta Marina Držića, osmislivši repertoar i život kazališta kao
živu poveznicu baštine i suvremenosti, utemeljivši Scenu Noćnik,
ponovno pokrenuvši Mali Marin Držić, pokrenuvši kazališni muzej...
), ostvarujući status samostalnoga umjetnika (Društvo
kazališnih kritičara i teatrologa), te kao profesor predaje
raznovrsne kolegije i vodi seminare u Odsjeku za kroatistiku, u
Croaticumu na Filozofskom fakuletu u Zagrebu, na Umjetničkoj
akademiji u Osijeku, na Hrvatskim studijima i na drugim
fakultetima u zemlji i inozemstvu. U umjetničkoj dramaturškoj
djelatnosti, od početaka u Dramskom kazalištu Gavella, na
Dubrovačkim ljetnim igrama, u Hrvatskom narodnom kazalištu u
Zagrebu, u Satiričkom kazalištu Kerempuh, u HNK-u u Varaždinu... do
predstava i projekata u Kazalištu Marina Držića, u Zagrebačkom
kazalištu lutaka, u Teatru M&M, Ragusinima, u Maloj sceni,
ostvarila je tristotinjak dramaturgija i režija predstava, u
kazalištima, na radiju, na televiziji, u samostalnim
projektima.
Kao dramaturg, redatelj, teatrolog i profesor autorski
osmišljava i postavlja izložbe vezane uz književnost, kazališnu i
likovnu umjetnost, redatelje i glumce (Kosta Spaić, Izet
Hajdarhodžić...) i afirmira mlade umjetnike. Ujedno i režira
predstave za djecu, mlade i odrasle te studentske predstave
(Kako nastaje kazališna predstava: Tonček i Točkica, Robinja,
Negromant i urotnička pisma, Scenska umjetnost, Komedija s lutkama,
Igra i san, Iluzija i stvarnost, Nalješković, Lukrecija, Pjerin,
Kralj Gordogan, Anouilheva Antigona Gospoda Glembajevi, Yorick...),
s kojima dobiva brojne nagrade (nagrade za najbolje predstave u
Hrvatskoj, za najbolje glumce u Hrvatskoj, Rektorove nagrade).
Potpisuje i mentorstvo u brojnim predstavama, filmovima,
televizijskim i radijskim emisijama, knjigama, časopisima,
novinama, znanstvenim i umjetničkim projektima koje rade studenti u
okviru i izvan okvira sveučilišne nastave. S Vesnom Muhoberac
suvoditeljica je i sukreatorica edukativnih projekata (višegodišnji
Projekt Ragusini multimedijalnog oživljavanja hrvatske baštine
održava se u Dubrovniku u proljeće i ljeto za najnadarenije učenike
i studente iz cijele Hrvatske već dvanaest godina) i niza radionica
i susreta namijenjenih mladima od četrnaeste do dvadeset i osme
godine. Surađivala je i s Ohio University (SAD), vodeći i
kreirajući projekt scenskog i izvedbenog osmišljavanja hrvatske
renesansne baštine, ali i s drugim sveučilištima i kazalištima u
inozemstvu (Španjolska, Meksiko, Italija, Francuska, Poljska,
Češka, Mađarska...). Jedan joj je od najdražih projekt Kako
nastaje kazališna predstava: Tonček i Točkica, koji je vodila kao
školu kazališne umjetnosti i glume za najmlađi uzrast, od četvrte
do dvanaeste godine, režirajući predstave s najmlađim glumcima i
ponovno utemeljivši Mali Marin Držić u Dubrovniku, u kojem je u
djetinjstvu glumila više naslovnih i većih uloga. Posljednjih je
godina osmislila, autorski potpisala, režirala i realizirala
i posebno joj drage projekte Lukrecija (drama i predstava, najbolja
izvaninstitucionalna predstava u Hrvatskoj 2008., najbolja ženska
uloga - Petra Glavor, posebna Rektorova nagrada 2008., gostovanje u
Vukovaru), Pjerin (rekonstrukcija fragmentarno sačuvane Držićeve
drame, Rektorova nagrada 2008.), Kralj Gordogan (knjiga i
predstava), te isto tako nagrađivane predstave i projekte Naša
Antigona (drama, predstava, knjiga), Gospoda Glembajevi (predstava
i velika knjiga: projekt 100 godina Glembajevih) sa studentima
Filozofskoga fakulteta te drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
(redateljica, dramaturginja, jezična savjetnica, mentorica,
predavačica, voditeljica seminara). Deset godina intenzivno
priprema mlade ljude za prijamne ispite na raznim fakultetima. Od
znanstvenih i umjetničkih stipendija u inozemstvu u najdražoj
uspomeni ostaje joj studijski boravak u Budimpešti (projekt
Hrvatsko-mađarske književne, kazališne i kulturne veze) i u
Zaragozi (Španjolska), kongres semiologa i semiotičara u Meksiku, a
od kazališnih gostovanja gostovanje s Dramskim kazalištem Gavella u
poljskom Krakovu te gostovanja i sudjelovanja autorskim,
znanstvenim, predavačkim i umjetničkim prilozima i poslovima
zadnjih godina u Italiji, Španjolskoj, Portugalu i Francuskoj.
Dobitnicom je niza kazališnih, umjetničkih i znanstvenih
nagrada, između ostalih i Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu
za najboljega studenta (student desetljeća) i Nagrade Sveučilišta u
Zagrebu za najbolji znanstveni i umjetnički rad za vrijeme
diplomskoga i poslijediplomskoga studija, brojnih nagrada za
dramaturške i teatrološke analize, eseje i dramaturške adaptacije.
Dobitnicom je i nagrade Hrvatske kulturne zaklade za kazališnu
kritiku, kojom se, uz jezično savjetništvo na predstavama i u
raznim projektima, bavi niz godina. Sudjeluje na mnogobrojnim
hrvatskim i međunarodnim znanstvenim i umjetničkim simpozijima
(Krležini dani, Dani hvarskog kazališta, Filološki dani, FEB...),
kongresima (Zagreb, Pariz-Sorbonna, Zaragoza, Guadalajara, Opatija,
Rijeka, Zadar, Split, Dubrovnik...), savjetovanjima, stručnim
skupovima i seminarima te u radu prosudbenih komisija za dramu i
kazališnu umjetnost, a vodi i tribine, okrugle stolove i razgovore
o književnosti, kazalištu, kulturi, umjetnosti, novinarstvu
(djeluje i kao novinar, tekstopisac, kolumnist i urednik u nekoliko
novina, časopisa i medija), organizira simpozije, projekte,
izložbe. Autorica je i voditeljica (od 2011.) FEB-a (međunarodni
projekt - etnologija, folkloristika, baština), urednica brošura na
hrvatskom i engleskom jeziku, knjiga sažetaka i zbornika FEB 2011.,
FEB 2012. Upisana je u registar znanstvenika pod brojem 138005.
Posljednjih godina usporedno s predavačkim i profesorskim radom,
dramaturgijama, režijama i znanstveno-umjetničkim te edukativnim
projektima uređuje književnost u Vijencu, piše redovitu Kazališnu
kroniku za časopis Forum, HAZU, piše književne i kazališne kritike,
osvrte i eseje za Vijenac, HRT (emisije Riječi, riječi; Prohujalo s
vihorom, Zoofon, Festivalska panorama...), Hrvatsko slovo,
Kazalište, Hrvatsko glumište...
Poznaje veći broj jezika, s kojih objavljuje i prijevode. Bavi
se i informatikom, inženjer je poslovne tehnologije. Najveći dio
godine živi u Zagrebu, a ljetne dane, praznike i blagdane redovito
provodi u rodnoj obiteljskoj kući u Dubrovniku. Ljubiteljica je
životinja, posebno voli svoje i Vesnine krasne i dobre pse Binga,
Saru Paulinu (Saricu), Vekija. Voli more, posebno dubrovačko oko
Lokruma, ljeto, barku, sport, posebno plivanje, matematiku i
fiziku, jezike, posebno hrvatski, dobre knjige, glazbu, režiranje,
šetnje s dragim osobama, razgovore i stvaranje sa sestrom blizankom
Vesnom, s kojom je osnovala i Teatar M&M. Lav je u horoskopu.
Od rođenja nadimak joj je Mićo.
BIBLIOGRAFIJA, TEATROGRAFIJA, DRAMATOGRAFIJA (ZNANSTVENO I
UMJETNIČKO DJELOVANJE)
KNJIGE (IZBOR OD PEDESETAK KNJIGA): Dundo Maroje, 1993.,
Dubrovačke ljetne igre / Dubrovački ljetni festival - 45 godina
trajanja, Dubrovnik, 1994.; Teatar &TD, Zagreb, 1994.;
Zoranićeve Planine, Držićev Skup, Držićeve komedije, Hektorovićevo
Ribanje i ribarsko prigovaranje... uređivanje niza knjiga iz
starije hrvatske književnosti, od 1995. do danas; Marin Držić,
Skup, Zagreb, 1998.; Marin Držić, Dundo Maroje i druga djela,
Vinkovci, 1998.; Suzana čista, Dubrovnik, 2001.; Orfeo, Dubrovnik,
2001.; Marlene Dietrich, 2002., Mira Muhoberac - Vesna
Muhoberac, Dnevnik čitanja i stvaranja, Zagreb, 2002.; Mira
Muhoberac - Vesna Muhoberac (- Dalibor Jurišić - Dario Budimir), S
osmijehom do mature. Hrvatski jezik. Start,1, 2, 3, 4 (pet knjiga),
Zagreb, 2006., autorska koncepcija s Vesnom Muhoberac; Marin Držić,
Skup - Tirena, Zagreb, 2006., Vojnović, Gjene; Vojnović, Ivo,
Psyche Pelingrada, Dubrovnik, 2010.; Međunarodni znanstveni
interdisciplinarni simpozij Hrvatska folklorna i etnografska
baština u svjetlu dubrovačke, svjetske i turističke sadašnjosti,
Linđo, Dubrovnik, 2011.; Međunarodni znanstveni interdisciplinarni
simpozij Hrvatska folklorna i etnografska baština u svjetlu
dubrovačke, svjetske i turističke sadašnjosti, Linđo, Dubrovnik,
2012; Folklore Ensemble Linđo, Dubrovnik, Sveti Ivan Zelina, 2012.;
FEB 2011., Dubrovnik, 2012; 100 godina Glembajevih: Kako smo
vidjeli Agram i Krležu, Zagreb, 2013.; FEB 2012.; Dubrovnik,
2013.
TEKSTOVI U KNJIGAMA (IZBOR OD NEKOLIKO STOTINA TEKSTOVA):
Dramski, operni i baletni repertoar Dubrovačkih ljetnih igara, u:
Dubrovačke ljetne igre 1950-1989, Dubrovnik, 1989.;
Repertoari hrvatskih kazališta i grupa, u: Repertoar
hrvatskih kazališta 1840 - 1860 - 1980 - 1990 (tri knjige), Zagreb,
1990. i 2002.; O oblikovanju prostora u prozi Slobodana Novaka, u:
Slobodan Novak, život i djelo, Rijeka, 1996., Preobrazbe govora
dvorske lude u suvremenoj hrvatskoj dramaturgiji, u: Krležini dani
u Osijeku 1995., Osijek-Zagreb, 1997.; Frančezarija Džono aliti
Gos, u: Dani hvarskog kazališta, Split, 1997.; Theatrical spaces of
Dubrovnik; The ambient qualities of Dubrovnik, u: Dubrovnik Summer
Festival, Dubrovnik, 1998. i 1999., Mišin život s Gradom, u: Miše
Martinović, Dubrovnik, 1999.; Igrokazi Vesne Parun, u: Vesna Parun,
«Igrokazi», Zagreb, 1999.; Leksikon hrvatskih pisaca, Zagreb, 2000.
(ukupno četrdeset natuknica); O nekim smjernicama hrvatske drame i
kazališta dvadesetih godina dvadesetoga stoljeća, u: Zbornik
Zagrebačke slavističke škole 2001., Zagreb, 2002.; Gospođa sa
suncokretom Iva Vojnovića, u: Dani hvarskoga kazališta, Zagreb -
Split, 2003; Nalješkovićeve pastorale, u: Pučka krv, plemstvo duha,
Zagreb, 2005.; Leksikon djela hrvatskih pisaca, Zagreb, 2008.
(ukupno četrdeset natuknica); Dramski i kazališni prostori
Držićevih drama, u: Krležini dani u Osijeku 2006. (Vrijeme i
prostor u hrvatskoj dramskoj književnosti i kazalištu),
Zagreb-Osijek, 2007.; Samomor - družbe in/ali gledališča?, Simpozij
Gledališče in politike predstavljanja, 42. Borštnikovo srečanje,
Maribor, 2007.;Držićev Gulisav Hrvat, Radovi Zavoda za znanstveni
rad Varaždin, HAZU,. 19, 2008; 157-173; Leksikon djela hrvatskih
pisaca, Zagreb, 2008. (ukupno četrdeset natuknica); Teatrološki
obzori Miljenka Foretića, Krležini dani u Osijeku 2010., Osijek -
Zagreb, 2011.; Leroplov, u: Lerovnica. Studentski teatar Lero 1968.
- 2011., Dubrovnik-Sveta Nedjelja, 2011.; Glumci, dvorske lude,
turisti: Dubrovnik, u: FEB 2011., Dubrovnik, 2012.; Kreativan
čovjek; Kazalište, Enciklopedija općeg znanja, Hong kong, Kina,
2012.; Dva insajderska pogleda na dvije predstave: Gospoda
Glembajevi, Krležini dani u Osijeku 2012., Zagreb - Osijek, 2013.;
O traženju sreće i ljubavi u igri kazališnom umjetnošću, u. Miro
Gavran, Igrokazi za djecu, Zagreb, 2013.; Pilgrims,
Travellers, Guides and Foreigners in the year of Držić
1550/1551:2th FEB, Dubrovnik, 2013.
TEKSTOVI U ČASOPISIMA I MEDIJIMA (IZBOR; NEKOLIKO STOTINA
TEKSTOVA): O jednom snu u hrvatskom kazalištu, Prolog, 19-20-21,
1990./1991.; Smisao sudbine, sudbina smisla: Novakov Hlap,
Republika, 3-4.; 1991.; Hekuba, Prolog; 1992.; Dramaturgija Drugog
(Kretanje tišine u trima Vidićevim dramama), Prolog, 1992.;
Garderoba tužnog kaosa, Prolog, 1993.; Svijet u Yorickovu zrcalu,
Prolog; 1993.; Magnetizam Goldonijevih komedija, Dubrovnik, 5,
1993.; Okvir za nezaborav: uz 45. rođendan Dubrovačkih ljetnih
igara, Dubrovnik,1-2, 1994.; Skica za Mediteran: Svjetlosna
mizanscena Novakove proze, Dubrovnik, 6, 1995.; Svijet u motrištu
dvorskih luda, Kolo, 2; 1997.; Palmotićev Pavlimir, Dubrovnik, 1,
1998.; Ljudi izvan reflektorskoga središta Igara, Kolo, 1-2; 1999.;
Kako se u Kazalište Marina Držića ušuljao Mavro Vetranović,
Kazalište, 7-8, 2001.; Mali kazališni eseji o velikim Držićevim
riječima, Kazalište, 31-32, 2007.; Knjiga Miljenka Foretića o
Gradu-teatru, Kazalište, 37-38, 2009.; Čudesna predstava,
Vijenac, 406, 2009; Bjestije u Držića, I. i II.,
Zoofon, HRT, 2010.; Dubrovnik: grad teatar,
Vijenac, Zagreb,. 2010.,Autobiografija, dnevnik, pismo,
Republika, 11, Zagreb, 2012.; S Marinkovićem na Visu, Vijenac,
2013.; Kazališna kronika, Forum, Zagreb, 2013.
- ; Majstor oblikovanja scene (monografija Branke Hlevnjak o
scenografu Dragi Turini), Vijenac, Zagreb, 2014.
IZLAGANJA I PREDAVANJA NA MEĐUNARODNIM SKUPOVIMA,
SEMINARIMA I SIMPOZIJIMA U HRVATSKOJ I U
INOZEMSTVU (IZBOR OD TRISTOTINJAK IZLAGANJA): Strukturalna
analiza Vojnovićeva Sutona, Knežev dvor, Dubrovnik, 1993.; Aspekti
Krležina književnog subjekta. "FUGA KRLEŽIANA", Zagrebačka
slavistička škola, Zagreb, 1994.; Bogišićeva biblioteka u Cavtatu
(Pariška izdanja u Bogišićevoj knjižnici), Skup Konavle u
prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, Cavtat, 1996.; Dubrovnik -
Mythical City, Zaragoza, Španjolska, 1996.; "La ciudad como mito";
The elements of Play in Croatian Literature, Guadalajara,
México, 1997; Preobrazbe govora dvorske lude u suvremenoj
hrvatskoj dramaturgiji, Krležini dani u Osijeku, 1998.; Refresher
course for conference interpreters: East-West Meeting Point -
Institutions in a Changing Europe, Dubrovnik, 1998.
(lecturer/teacher/guest-speaker), Ambijentalnost Dubrovnika.
Dubrovačke ljetne igre, izlaganje na Međunarodnoj konferenciji
Europske udruge festivala, Dubrovnik, 22. listopada 1999.; O nekim
smjernicama hrvatske drame i kazališta devedesetih, Zagrebačka
slavistička škola, Dubrovnik, 2001. Žena, drama i kazalište u
dvadesetom stoljeću, Zagrebačka slavistička škola, Dubrovnik,
2002.; Gospođa sa suncokretom Iva Vojnovića, Dani hvarskoga
kazališta, Hvar, 2002.; Karnevalizacija stvarnosti i starija
hrvatska književnost, Treći hrvatski slavistički kongres, Zadar,
2002.; Nalješkovićeve pastorale danas, KMD, Dubrovnik, 2003.; Narav
komedije u Hrvatskoj, Četvrti hrvatski slavistički kongres,
Varaždin-Čakovec, 2006.; Držićevi prolozi i strukturacija smijeha i
komike, 7. riječki filološki dani, Rijeka, 2006.; Dramski i
kazališni prostori Držićevih drama, Krležini dani u Osijeku, 2006.;
Našjenački prostori u skrivenim putopisima Držićeva života i djela,
Drugi zadarski filološki dani, Zadar, 2007.; Gdje je skriven ključ
Šoljanove Romance o tri ljubavi?, 12. međunarodni skup slavista,
Opatija, 2007.; Frano Čale i Dubrovačke ljetne igre, Vijećnica
Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 2007.; Samomor - družbe in/ali
gledališča?!, Simpozij Gledališče in politike predstavljanja, 42.
Borštnikovo srečanje, Maribor, 2007.; Karađoz i Marin Držić, 4.
međunarodni turkološki simpozij jugoistočne Europe, Zagreb, 2007.;
Što skriva (dosad) nepoznati dio ostavštine Koste Spaića, Krležini
dani u Osijeku, 2007.; Stvarnost kao govor, pitanje,
osluškivanje i šutnja u prozi Slobodana Novaka, Dani Antuna
Šoljana, Društvo hrvatskih književnika, Rovinj, 2008.; Dubrovački
ljetnikovci - mogući prostori Držićevih predstava. Marin Držić
(1508.-2008.) i kazališna režija. Skup o Držiću i režiji
baštine, ADU, Zagreb, 2008.; Marin Držić i Grad-teatar. Central
International Conference Honouring the 500th Anniversary od Marin
Držić' s Birth. Dubrovnik, 2008. Voditeljica sekcije; Le sceptre du
puovoir et la marotte du bouffon chez Držić. Plenarno izlaganje.
UFR D'ETUDES, Sorbonne, Paris IV. Colloque international Marin
Držić, ecrivain phare de la Renaissance à Dubrovnik, Pariz, 2008.
Matišićeva Posmrtna trilogija iz aspekta intertekstualnosti i u
obzoru postdramskoga kazališta. XIX. Krležini dani,. Osijek, 2008.;
The Art of Dialogue in Beckett's and Ionesco's Theatre. Colloquium
Umění dialogu/The Art of Dialogue, DAMU, Prag, 2009.; Zrcalni
odrazi prošlosti: Ivo Vojnović i Dubrovnik, Centar za mediteranske
studije Dubrovnik, 2009.; Komedijski rub (Ionesco i Beckett),
Dionizijev festival: Igrom do smijeha, Osijek - Đakovo,
2010.; Ranko Marinković, Vis, 2013; Međunarodni znanstveni
interdisciplinarni simpozij Hrvatska folklorna i etnografska
baština u svjetlu dubrovačke, svjetske i turističke
sadašnjosti, Dubrovmik, 2011., 2012., 2013.
PROJEKTI (IZBOR): Repertoar hrvatskih kazališta i kazališnih
grupa, HAZU, Zavod za književnost i teatrologiju, Zagreb,
1986.-1993. Znanstveni projekt. M. Muhoberac: istraživač-suradnik,
stručni suradnik, konzultant, glavni suradnik; lektor, korektor;
tri knjige, priredio i uredio B. Hećimović, Zagreb, 1990. i 2002.;
Projekt Repertoar hrvatskih kazališta (voditelj B. Hećimović)
0101357; Ragusini, stvaralačko-znanstveno-edukativni projekt;
autorice i voditeljice projekta: Mira Muhoberac i Vesna Muhoberac;
svakogodišnji projekti, od 2002.; sudionici: najnadareniji mladi
ljudi, predavači i voditelji stvaralačkih radionica; projekt ima
nacionalni i međunarodni karakter; znanstveni kulturološki i
semiotički projekti (suradnica u projektu): Zagrebački pojmovnik
kulture 20. stoljeća, Zagreb, 1993.-1996.; Suvremena hrvatska
teorijska misao: Suvremena hrvatska teorijska misao o drami i
kazalištu u svjetskom kontekstu, Zagreb, 1994.-1995.; Suvremena
hrvatska teorijska misao; Zagreb, 1995.-1998.; Znakovi povijesti;
Zagreb, 1998.-2003.; edukativno-znanstveno-umjetnički projekti sa
studentima: voditeljica projekta, autorica ideje i koncepcije i
mentorica: Nesenarsa, Negromant, Libar od renesanse (2 knjige, 430
tiskanih stranica); Robinja, Preradbe, Nalješković, Držić, Žanrovi,
Smijeh i komika, komedija, Renesansa i barok, Osamnaesto stoljeće,
Dramaturgija 20. i 21. stoljeća, Suvremeno kazalište, Svakodnevica,
San, iluzija, igra, stvarnost..., Zagreb, 1996.-; Ragusini, 2002.
- , suvoditeljica i suautorica s Vesnom Muhoberac,
nagrađivani projekt koji se bavi proučavanjem prošlosti i
sadašnjosti u Dubrovniku, Projekt Amerikanci, Dubrovnik i hrvatska
renesansa (projekt s američkim studentima glume, režije,
dramaturgije, produkcije, snimanja - Ohio University, 2003.); Kako
nastaje kazališna predstava (kontinuirani kazališni projekt
voditeljice M. Muhoberac od 2002., 2004. rezultirao je predstavom
Kako nastaje kazališna predstava: Tonček i Točkica); projekt
Praizvedbe tekstova iz škrinje starije hrvatske književnosti,
Dubrovnik-Zagreb, 1996...- ; iniciranje i suorganizacija
znanstvenoga skupa Nikola Nalješković u kontekstu povijesti
književnosti, kazališta i kulture, FF, Zagreb i KMD, Dubrovnik,
2003.; Projekt Dramski tekst kao lingvometodički predložak:
130-1301001-1024 (voditelj Vlado Pandžić, suradnica na
projektu); Lukrecija, kazališno-dramaturško-glumački projekt sa
studentima Filozofskoga, Pravnoga i
Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta, 2005.-2008.; premijera u
Zagrebu, 2007., nova predstava (premijera) u Zagrebu 2008.,
festivalsko sudjelovanje u Kastvu (nagrada za najbolju predstavu u
Hrvatskoj i glavnu žensku ulogu), gostovanje u Vukovaru i
Dubrovniku, Rektorova nagrada 2008.; Pjerin, znanstveno-umjetnički
projekt sa studentima, rekonstrukcija fragmentarno sačuvane
Držićeve drame; Rektorova nagrada 2009., film Sukobi na teorijskoj
pozornici, film, Rektorova nagrada 2010., pjesničke zbirke,
Rektorova nagrada 2004. - , radijska emisija o Milanu Begoviću,
Rektorova nagrada 2010.; Play Ionesco (u suautorstvu i surežiji s
Vesnom Muhoberac), Rektorova nagrada 2010.; Kralj Gordogan, 2011.,
Naša Antigona, Rektorova nagrada 2012.; 100 godina Glembajevih,
Rektorova nagrada 2013., gostovanja u Dubrovniku i cijeloj
Hrvatskoj, 14 predstava, tri izdanja knjige, promocije u cijeloj
Hrvatskoj, FEB, međunarodni simpozij, projekt i izdavačka
djelatnost, Dubrovnik, 2011. - ,
Yorick, 2013. - , Čehov i Beckett: Čekanje (San i igra,
igra i san), 2013. -
DRAMATURŠKA I REDATELJSKA DJELATNOST: DRAMATURGINJA,
REDATELJICA, UMJETNIČKA SAVJETNICA U PREDSTAVAMA U PROFESIONALNIM
KAZALIŠTIMA, STUDENTSKIM KAZALIŠTIMA I KAZALIŠTIMA ZA DJECU I MLADE
(IZBOR OD TRISTOTINJAK OSTVARENJA): Gospoda Glembajevi,
Dramsko kazalište Gavella, Zagreb, Banket u Blitvi, Hrvatsko
narodno kazalište, Zagreb; Koriolan, Dubrovačke ljetne, igre; Djeca
sunca, Gavella, Zagreb; Kralj Lear, redatelj Kosta Spaić,
umjetnička suradnica redatelja, Gavella; Veliki briljantni valcer,
Gavella, redatelj Želimir Mesarić Richard Treći, DLJI, 1986.,
Gavella, 1986.; Osman, HNK, Zagreb, 1991.-1993.; Dundo Maroje,
Satiričko kazalište Kerempuh, Zagreb, 1991.-1993.; Dubravka, HNK,
Zagreb, 1999.-2000.; Alisa iza kompjutora, Kazalište Marina Držića,
Dubrovnik, 1999.-2004.; Svršetak igre, KMD, Dubrovnik; 2001.;
Suzana čista, Mavro Vetranović, KMD, Dubrovnik; dubrovačka
praizvedba: 20. travnja 2001., praizvedba djela u Dubrovniku nakon
pola tisućljeća od nastanka; Orfeo, Mavro Vetranović, KMD,
Dubrovnik 2001., praizvedba nakon pola tisućljeća; Kad sunce zađe,
KMD, 2001.; Marlene Dietrich, KMD, 2002. utemeljiteljica nove scene
- Noćnik i dramaturginja predstave; Početak zimskog perioda, KMD;
hrvatska praizvedba: 29. studenoga 2002.; "U lugu onomuj",
praizvedba: KMD, Dubrovnik, 12. ožujka 2003.; Marulova nagrada za
dramaturšku obradbu, Split, 2003.; Držić, Dundo Maroje, Dubrovnik,
autorska skupina, dramaturginja, redateljica i mentorica, Ohio
University, 2003.; Život je san, KMD, 2003.; Betula, KMD,
Teatar Bursa, 2003.; Ivo Vojnović, Sirene; KMD, Teatar Bursa,
Dubrovnik Viola, Moja stara gospođa, KMD, Teatar Bursa, Dubrovnik,
hrvatska praizvedba: 21. ožujka 2004.; Kako nastaje kazališna
predstava: Tonček i Točkica; redateljica i dramaturginja, KMD,
Dubrovnik; praizvedba: lipanj - srpanj 2004. M. Muhoberac:
utemeljiteljica scene-radionice-kazališta za djecu Mali Marin
Držić; dramaturginja u Dramskom kazalištu Gavella, u HNK-u u
Zagrebu, u HNK-u u Varaždinu, u Satiričkom kazalištu Kerempuh, u
Kazalištu Marina Držića, u Pragu, u Budimpešti, u Krakovu..;
.
EDUKATIVNA DJELATNOST; PREDSTAVE, UMJETNIČKA I ZNANSTVENA
OSTVARENJA; NAGRADE
Više od dvadeset godina osmišljava i predaje raznovrsne kolegije
(više od šezdeset kolegija) i drži predavanja i seminare na
fakultetima i umjetničkim akademijima u Hrvatskoj i inozemstvu, a
najviše na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na Filozofskom
fakultetu u Osijeku, na Filozofskom fakultetu u Puli, na
Filozofskom fakultetu Karlova sveučilišta u Pragu., na Umjetničkoj
akademiji u Osijeku.. Autorski kreira, osmišljava i vodi niz
edukativnih radionica i projekata za djecu, za mlade, za studente.
Za mentorstvo, režiju, dramaturgiju, pedagoško vođenje, potpuno
autorstvo (projekt Ragusini s Vesnom Muhoberac), istraživanje drame
i kazališta, kulture i umjetnosti, književnosti, hrvatskoga jezika
i govora.... u edukativno-stvaralačko-znanstvenim projektima dobila
je mnogobrojne nagrade.. Kao studentica Mira Muhoberac dobitnica je
Rektorovih nagrada za izvrsnost u studiranju i Rektorovih nagrada
za najbolje znanstvene i umjetničke radove i projekte. Kao
mentorica dobitnica je četrdeset i devet (49) Rektorovih nagrada.
Dobila je hrvatske i međunarodne nagrade i priznanja za sportska,
znanstvena i umjetnička te edukativna i etnološka dostignuća i
projekte, za najbolji esej, znanstveni tekst, umjetnički tekst,
predstavu, režiju, glumu, dramaturgiju...
NA VRH