originalno objavljeno na blog.vecernji.hr
"Slamku spasa" piše Vitomira Lončar
U posljednja dva dana zatrpani smo vijestima o tome kako nam je
država postala «smeće». Zbog kreditnog rejtinga, naravno.
Ne općenito.
Nikako.
Ne možeš se oglušiti na zloguke proroke koji nam naviještaju sve
teže i teže dane. Kažu eksperti da su nam potrebne
reforme javnog sektora, i to hitno.
Najhitnije na svijetu.
Nitko u tim tekstovima i izjavama nije spomenuo kazalište i
potrebu da se javni sektor u kazalištu reformira, pa ću, eto, ja
malo progovoriti o tome.
Za promjenu.
Ma, baš je briga državu za kazalište.
Osobito za reformu kazališnog sustava.
Ako je država «smeće», što nam onda i kazalište ne bi bilo to
isto?
Smeće.
A kazališni nam je sustav sve bliže - smeću.
Bolje reći, ne postoji. Kao SUSTAV.
Praksa se odvija kao da ni jedan zakon nije donesen, kao da živimo
u vremenu od prije 1861. godine kada smo postali prva zemlja u
Europi koja je imala kazališni zakon. Da, prva koja je uredila
kazališno zakonodavstvo.
Hrvatsko je kazalište opasno zaglibilo u - neprirodni blud.
Najnoviji je primjer premijera predstave «Nemirne noge» u
privatnom kazalištu, Teatru
Exit.
Predstavu je režirao Saša Anočić.
U njoj i glumi.
Saša Anočić inače je , ako ne znate, ravnatelj JAVNOG kazališta Trešnja.
U navedenoj predstavi u Exitu glumi sveukupno PET
zaposlenika kazališta
Trešnja. Od ansambla od deset ljudi, koliko ih je u «Nemirnim
nogama», 50% ih je iz Trešnje.
ZOK
u Članku 30. kaže da ravnatelj izvan svoje ustanove može
umjetnički djelovati samo uz potvrdu Kazališnog vijeća koja mora u
svakom pojedinom slučaju sadržavati uvjete za obavljanje takvih
poslova. Ovaj članak spada u podnaslov «Sprječavanje sukoba
interesa».
Hm.
Možemo reći, čovjek radi dobre predstave, pa zašto ne bi radio
izvan svoje matične kuće? A moguće je da mu je njegovo Kazališno
vijeće i dalo dopusnicu za rad.
I to s propisanim uvjetima.
Jako me zanimaju ti uvjeti.
Pitam se samo - kada se to dogodilo? Kada su doneseni ti
uvjeti?
Naime, Teatar Exit prijavio je na Natječaj javnih potreba u
kulturi Grada Zagreba naslov koji je trebao režirati Saša Anočić
još 2010. godine. Predstava se, kako stoji u dokumentu Javnih
potreba, trebala zvati «Back vokali». Ako je to ova ista predstava
koja je jučer premijerno izvedena u Exitu…
Je li dopusnica Anočiću stigla 2009. za 2010. godinu?
Kad sam već kod dokumenta Javnih potreba odmah mi upada u oči da
je u toj, 2010. godini, Exit prijavio i naslov koji je trebao
režirati Matko Raguž, a koji se zvao «Skriveni troškovi» N.
Nikrofova. Možda je ta premijera, sukladno naslovu, i prošla
«skriveno» pa je se ne sjećam? Ili jednostavno te 2010. godine
Raguž nije izveo ni jedan prijavljeni naslov?
A
Kazališno vijeće Trešnje (hm, tko zna u kojem sastavu je tada
djelovalo?) dalo je te 2010. godine svom ravnatelju dopusnicu za
rad.
Na dvije godine?
Ili na koliko?
I je li ju uopće dalo?
Može li se vidjeti taj dokument koji bi, s obzirom na to da se
radi o JAVNOJ USTANOVI, trebao biti JAVNO DOSTUPAN?
Vratimo li se na Raguža i njegov program vidjet ćemo da i u 2009.
godini planirano nije izvršeno. Najavljeni naslovi su bili «Naše
pjesme naši snovi» (autorski projekt M. Raguža) i «Ulica» J.
Cartwright, (P. Daves).
Ništa od toga nikada nije zaigralo na pozornici Exita. O tome da
prošle godine također nije odigrao ni jedan od planiranih naslova
već sam pisala. Dobio je odgodu da u prvom tromjesečju ove godine
odigra «Jet seterice» (M. Raguž) i «Greek» (M. Raguž), ali ni to
nismo vidjeli. Za ovu godinu prijavljeni su naslovi W. Shakespeare:
«San ljetne noć» (M.Raguž) i «Lady Day".
Sad mi je već pomalo neugodno reći da - ni to nismo vidjeli.
Koliko je to naslova koji su najavljeni u proteklom
četverogodišnjem razdoblju, nikada nisu pokazani, a za koje su
odobrena sredstva? Osam? Uh. A koliko je od najavljenog
napravljeno?
Nula?
Uh.
Je li Teatar Exit dobio sredstva tijekom ove četiri godine?
Hm, Grad Zagreb nema praksu objavljivanja podataka o utrošenim
sredstvima za programe na kraju godine pa to ne možemo
provjeriti.
Ali nekako ne vjerujem da tijekom četiriju godina Teatar Exit nije
dobio ni lipe za najavljeni program. Jer ga nije izvršio.
Je li se netko u ovom slučaju zapitao troše li se namjenski
predviđena sredstva kao što je to gotovo svakodnevno na dnevnom
redu mnogih gradskih tijela kad je u pitanju kazalište Mala
scena?
Znam da će ponovno krenuti drvlje i kamenje na mene što pišem sve
ovo, ali, dokumenti govore sami za sebe.
Možemo reći, Exit je privatno kazalište, pa, što sad…?
Ali što je s Trešnjom?
Znate li što ste ove godine trebali gledati u Trešnji prema
dokumentu Javnih potreba? R. Kipling: «Knjiga o džungli» (S.
Anočić), Braća Grimm: «Crvenkapica» (A. Tomić) i M. Lovrak: «Vlak u
snijegu» (N. Kleflin).
Zanimljivo, ni jedan od ova tri naslova nije izveden u Trešnji. A
na
internetskoj stranici tog najvećeg javnog kazališta za djecu u
Hrvatskoj stoji da će biti izvedena ne jedna nego dvije «Knjige o
džungli»! Ono što je razvidno jest da u zgradi na Trešnjevci
vlada - džungla.
Koju generira ravnatelj.
Koji je, zahvaljujući, valjda, svom urednom izvršavanju programa,
ponovno
izabran na četverogodišnje razdoblje. S najnepismenijm
programom koji sam u životu vidjela.
Baš si mislim, pa nije Anočić hobotnica da bi mogao režirati u
Exitu, u Trešnji, glumiti u Exitu, u Trešnji, a još i voditi
kazalište sa 60 zaposlenih! Pa to je neljudski tako nešto tražiti
od njega!
A da mu ne bi bilo baš previše teško onda je u Exit «povukao» i
pet svojih zaposlenika. Da glume u Exitu. Valjda da rastereti
Trešnju od previše zaposlenih…
Je li i taj masovni odlazak na privremeni rad također blagoslovilo
Kazališno vijeće Trešnje? I kada? Naime, prema ZOK-u, i glumci
trebaju tražiti istu dopusnicu. Zbog sukoba interesa,
naravno.
Ali, nedavno smo čitali da nam premijer termin «sukob interesa»
doživljava prilično filozofski pa se ne čudim da se preko ovih
članaka ZOK-a malo lakše prelazi…
Najzanimljivije od svega jest što se sjećam da je u Anočićevu
programu za mandatno razdoblje 2009 - 2013. pisalo da ima u planu u
Trešnji otvoriti - VEČERNJU SCENU.
Pitam se pitam, zbog čega svoje večernje predstave radi u Exitu,
radio je i u KNAP-u, a ne radi u kazalištu kojem je na čelu, kako
je planirao?
Zašto je odustao od svog plana i je li ga njegov poslodavac,
odnosno Grad Zagreb, pitao išta o tome?
Gotovo sa sigurnošću mogu reći da NIJE.
Naime, bilo bi neprirodno da se OSTVARI ono što se planira, a ne
obrnuto.
Iliti, kod nas u kazalištu prolazi samo NEPRIRODNI BLUD.
A ova se simbioza Exita i Trešnje, koja čak nije ni službeno
proglašena produkcijskom suradnjom ili koprodukcijom, može
okarakterizirati samo tako.
Kao neprirodni blud.
Valjda zato što tako mislim, I TO JAVNO, za sutra imam najavljen
NOVI NADZOR nad poslovanjem kazališta Mala scena i valjda zato
sutra ponovno moram dokazivati da nisam «nenamjenski trošila javna
sredstva» za svoj najavljeni i izvršeni planirani program, kako to
već mjesecima slušam.
Dobra vijest o svim mojim inspekcijama jest da sam u ponedjeljak,
nakon višemjesečnog nadzora, dobila zapisnik Ministarstva financija
na 12 stranica u kojem crno na bijelo stoji da U KAZALIŠTU MALA
SCENA NISU NAĐENE NEPRAVILNOSTI U POSLOVANJU.
Dobila sam i rješenje da kazalište Mala scena NIJE DUŽNO NI LIPE
POREZA ni po kojoj stavci.
A dobila sam i rješenje da kazalište Mala scena NEMA NIKAKVIH
DUGOVA prema Holdingu.
Da, dobila sam i RJEŠENJE da mi radi sustav za
obavješćivanje.
A i ZAPISNIK da se u prostoru ne bavim neprijavljenim
djelatnostima.
Skupila sam lijepu ZBIRKU rješenja koju ću si možda jednog dana i
uokviriti.
A u međuvremenu i dalje čekam da se oglasi neka od institucija koja bi mogla dati odgovor na ključno pitanje - gdje je nestalo 11 milijuna kuna za neovisnu scenu u Gradu Zagrebu 2012. godine?
P. S. Kad smo već kod javnog i privatnog interesa, preporučujem najnoviji tekst Darka Polšeka!